02. rujan 2021.

Darko Horvat: Imamo shemu prema kojoj bismo se za obnovu mogli zadužiti još 28,6 milijardi kuna

Darko Horvat

    foto Ratko Mavar

Razgovarala: Antonija Knežević

Velika je likvidnost poslovnih banaka koju su one spremne staviti na tržište, ali uz neka jamstva koja mi pripremamo. Postoji i realna perspektiva da se ti zajmovi dignu u međunarodnim i europskim financijskim institucijama, no ne želimo ih još ugovarati

Iako smo intervju s ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darkom Horvatom dogovarali već neko vrijeme, slučaj je htio da se on dogodi baš netom nakon što je s premijerom Plenkovićem bio u obilasku porušenog područja Banovine, gdje se, kao, uostalom, i svakodnevno, morao suočiti s nizom prozivki da obnova od potresa ne ide zadovoljavajućim tempom.

Građani koji se žele vratiti u svoje kuće, prozivke Damira Vanđelića, i to uza standardne hrvatske boljke poput neriješenih imovinskopravnih odnosa i nelegalnih građevina, samo su dio problema s kojima se Horvat trenutačno suočava. U razgovoru smo pokušali doznati kako ih planira riješiti, kao i potražiti odgovore na mnoga druga pitanja – od sudbine tvornice Orljava do novoga kruga legalizacije.

S premijerom Plenkovićem ovaj ste tjedan obišli Banovinu. Kakvi su vaši dojmovi s obilaska?

– Na području Banovine prisutni smo od prvoga dana katastrofe koja je snašla cijeli taj kraj, gotovo mogu reći da posljednjih osam mjeseci ondje imamo svoj drugi ured. Posla je mnogo, tematika je mnogo kompleksnija od onoga što se može pročitati u medijima, a sve je još dodatno osjetljivo jer ipak je riječ od sudbinama ljudi. Upravo sam zbog toga i više nego iznenađen potezima pojedinih predstavnika drugih političkih opcija koji su se sada počeli pojavljivati ondje kako bi prikupljali bodove kampirajući pred mobilnim kućicama i kontejnerima u koje su ljudi premješteni zbog svoje sigurnosti. Takvi potezi, kao i redovito plasiranje netočnih podataka i lažnih tvrdnji, poput onih da je do sada za obnovu potrošeno samo 30-ak milijuna kuna, sigurno ne pridonose u ovoj situaciji. Nama je na području Banovine trenutačno u fokusu organizacija nekostrukcijske obnove oko 7200 obiteljskih kuća kako bismo ljude mogli što prije vratiti u njih.

Ipak, opći je dojam da obnova teče sporo, a krivnja za to najviše se svaljuje na vaše ministarstvo.

– Svaljivati ili prebacivati krivnju uvijek je najlakše. Mi smo na sebe od početka preuzeli veliku odgovornost, od kreiranja zakonodavnog okvira, osnivanja Fonda i pronalaska njegova ravnatelja, osiguranja potrebnih izvora financiranja pa sve do konkretnog prikupljanja podataka i obrade zahtjeva građana. Pri tome smo maksimalno nastojali pojednostavniti proceduru istodobno organizirajući svoje ljude da budu na terenu, što u mobilnim timovima, što u premještenim uredima. Zbog toga sad imamo mnogo otegotnih okolnosti jer djelatnici Ministarstva koji umjesto građana pribavljaju dokumente o pravu građenja, podatke o prebivalištu i provjeravaju imovinskopravne odnose ne mogu jednostavno raspetljati takve situacije od kojih neke stoje neriješene godinama. Zato se mogu složiti kako neke stvari idu sporo. No govoriti kako se apsolutno ništa nije učinilo, jednostavno nije točno. Zbrojimo li samo nekoliko ključnih podataka, lako dolazimo do iznosa većeg od 500 milijuna kuna, koliko je dosad utrošeno za različite namjene. Obnova uključuje mnogo toga, od osnovne infrastrukture, struje, vodovodne mreže, cesta, baznih stanica, osiguranja privremenog smještaja pa sve do zakonodavnih procesa. U Zagrebu smo pak imali 2183 zahtjeva za nadoknadu troškova hitnih intervencija. Do sada je doneseno 1719 pozitivnih rješenja, za što je isplaćeno gotovo 60 milijuna kuna.

Kritičari kažu da su to samo hitne intervencije, a ne konstrukcijske. I postavlja se stalno pitanje hoćemo li uopće iskoristiti 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti.

– Ne mogu se složiti s tvrdnjom da su to 'samo' hitne intervencije. To su nečija krovišta, dimnjaci, zabatni zidovi, stubišta, dizala, mnogi tzv. nekonstrukcijski dijelovi koji osiguravaju normalno stanovanje. S druge strane, kritičari koji govore o pitanju iskorištavanja sredstava iz Fonda solidarnosti ili ne znaju ili ne prate ili jednostavno ne žele priznati da se nešto 'ipak' radi. Kako bismo uopće privukli ta sredstva, trebalo je napraviti administrativnu arhitekturu kakvu zahtijevaju europska pravila vezana uz trošenje novca iz Fonda solidarnosti. Naše ministarstvo pri tome je koordinacijsko tijelo te imamo još 11 provedbenih tijela i zbog toga 12 javnih poziva. Najveću financijsku težinu imaju četiri sektora: zdravstvo, školstvo, kultura i državna imovina, ali i hitne intervencije, u koje ulazi i trošak privremenog smještaja za ljude koji su ostali bez krova nad glavom. Dosad smo već zaprimili više od 370 aplikacija 'teških' 10 milijardi kuna i sklopili 211 ugovora vrijednih gotovo šest milijardi kuna. Za njih se u ovom trenutku izrađuje projektna dokumentacija s pripadajućim troškovnicima i sve u tom segmentu javnoga ide željenim tempom.

To znači da ćemo ipak uspjeti iskoristiti taj novac?

– Ne samo da ćemo iskoristiti sva raspoloživa sredstva, nego će nam ih za potrebe tih projekata obnove još i nedostajati. Zbog toga smo već sad u potrazi za novim, svježim novcem. Ukupna je šteta u Zagrebu procijenjena na oko 86 milijardi kuna. Za segment konstrukcijske obnove trebat ćemo malo manje od pola tog iznosa. Velika je likvidnost poslovnih banaka koju su one spremne staviti na tržište, ali uz neka jamstva koja mi pripremamo. Imamo shemu prema kojoj bismo se mogli zadužiti za 28,6 milijardi kuna. Postoji i realna perspektiva da se ti zajmovi dignu u međunarodnim i europskim financijskim institucijama, no ne želimo ih ugovarati dok ne generiramo trošak jer banke otpuštaju sredstva predefiniranim tempom. Ako ga ne poštujete, plaćate penale.

Cijeli intervju s ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pročitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tjednika Lider.