10. lipanj 2021.

Darko Pervan - U Hrvatsku investirao dvije milijarde kuna. I još će!

04.07.2017., Vinkovci - Darko Pervan vlasnik tvrtke Pervanovo Hrvatska te jedan od najbogatijih Hrvata u inozemstvu.
Vodeca kompanija u Pervanovo grupi je Valinge Innovation AB iz Svedske koja je ujedno i vodeca R&D tvrtka u svijetu u podnoj industriji i industriji namjestaja s 170 tvrtki nositelja licenci i 1500 patenata registriranih sirom svijeta. Pervanovo grupa je takodjer prisutna u nekretninskom i turistickom poslovanju.
Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

    foto Pixsell

Švedski državljanin koji je, među ostalim, izumio laminat i horizontalno spajanje podnih obloga tzv. klik-sustavom, odlučio je stvoriti najveću grupu za preradu drva u Hrvatskoj. Ulaže u nove pogone, ali i preuzima. Zadnja mu je akvizicija Spačva i na tome ne namjerava stati, a nastavlja ulagati i u turizam

Preuzimanjem Spačve švedski poduzetnik i inovator hrvatskog podrijetla Darko Pervan povukao je strateški potez kojim njegova hrvatska tvrtka Bjelin postaje jedan od vodećih prerađivača hrastova drva u Hrvatskoj. Osiguranjem opskrbe hrastom Bjelin će biti najveći proizvođač hrastova furnira u Europi, koji je važna komponenta za proizvodnju podnih obloga.

Pervan je inovator. Do sada je patentirao više od tisuću inovacija, a zajedno sa svojim suradnicima u švedskoj kompaniji Välinge Innovation ukupno više od tri tisuće (imaju 250 nositelja licencije diljem svijeta). Revolucionaran je onaj iz 1977. kad je na njegovu inicijativu s timom stručnjaka osmislio, izumio i komercijalizirao prvi laminat, kao i onaj iz 1993. – patentirao je horizontalno spajanje podnih obloga tzv. klik-sustavom, koji se danas upotrebljava u gotovo cijeloj svjetskoj proizvodnji. Od niza inovacija jedna je od zadnjih revolucionarnih Woodura, tehnologija s pomoću koje se od jednoga hrastova trupca može proizvesti čak deset puta veća količina tvrdih podnih obloga od uobičajene. Taj je sustav osmišljen 2008. i već je postigao rezultate u proizvodnji i narudžbama diljem svijeta.

Ima ono što Tesla nije imao

Član Uprave Bjelina Stjepan Vojinić, inače prvi Pervanov čovjek u njegovim hrvatskim tvrtkama (na čelu svih je Pervan), pomalo nas je iznenadio kad je Pervana usporedio s Nikolom Teslom, što nam se u prvi trenutak učinilo pretjeranim. Ali odmah smo shvatili – sa svjetskim genijem Vojinić Pervana povezuje zbog brojnih također vrlo vrijednih, dijelom revolucionarnih inovacija u proizvodnji podova. No Pervan ima ono što Tesla nikad nije imao – poduzetnički duh i sposobnost da svoje inovacije komercijalizira.

– U životu nisam sreo tako svestrana čovjeka. Osim svojih inovacija, odlično se razumije u računovodstvo, knjigovodstvo, u marketing i ima ono što je najvažnije za poduzetnika – hrabrost da riskira. Upoznao sam ga 2007. preko tadašnjeg direktora hrvatske tvrtke Pervanovo, ispričao mi je svoju viziju razvoja tvrtke u Hrvatskoj i svijetu i ostao šokiran jer sam tada bio tek šesti zaposleni u njegovoj kompaniji. Ali ta vizija ne samo da se ostvarila, nego čak i više nego što mi je tada ispričao – priča Vojinić.

U to vrijeme i godinama kasnije Pervan je kupovao nekretnine u Dubrovniku u koje je jako mnogo ulagao, što mu nije bio problem jer je već tad stekao novac i svjetsku reputaciju. Nekretnine je restaurirao u izvornom obliku stvorivši luksuzne hotele i vile. Nastojeći očuvati dubrovačku starinu kao da je govorio i nešto privatno o sebi – da cijeni tradicionalizam, što nam je Vojinić i sam rekao – iznimno njeguje obiteljske vrijednosti zajedno sa svojom suprugom Dagny Pervan, bivšom učiteljicom s kojom se vjenčao 1967. godine. Supruga mu posljednjih 25 godina također radi u Grupi Pervanovo, kao i njihova dva sina, Tony (magistar drvne tehnike) i Daniel (magistar informatike), koji su članovi uprava mnogih tvrtki u sastavu Grupe Pervanovo, uključujući i one u Hrvatskoj. Njihova je kćerka Linda Pervan-Lindeborg pak odvjetnica.

Poduzetnik postao u 42. godini

Pervan je nakon završene građevinske škole diplomirao, kako nam kaže, matematiku i statistiku, nakon čega je dobio posao na Sveučilištu u Lundu (područje ekonomskih znanosti). Gledajući njegovu biografiju, nitko nije mogao pretpostaviti da će se baviti sadašnjim poslom jer, primjerice, osim angažmana na Sveučilištu nekoliko je godina služio kao rezervni časnik u švedskim tenkovskim snagama, a od 1972. do 1976. radio je kao menadžer u tvrtki koja je proizvodila šibice. Međutim, upravo je ta tvrtka bila vlasnik tvrtke za proizvodnju podova Tarkett i zahvaljujući njoj stekao je uvid u svjetsku industriju podova.

Više pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju novog broja Lidera.