Najprije je u Novskoj pokrenuta gaming-revolucija, a sada Lipik postaje središnje mjesto za razvoj umjetne inteligencije (AI) u Hrvatskoj. I to se događa strelovito. U samo devet mjeseci koliko postoji Centar za AI iznjedrio je 23 mlada stručnjaka za to perspektivno područje djelovanja, 12 ih otvara vlastiti startup, što pozicionira Lipik odmah iza Zagreba prema broju AI startupova. U studenome počinje osposobljavanje nove generacije od 25 polaznika koji će nakon šest mjeseci edukacije dodatno povisiti brojke, a usmjeravanje prema umjetnoj inteligenciji dovelo je u Lipik i inozemnu tvrtku te privuklo interes brojnih hrvatskih tvrtki gladnih takve specijalizirane radne snage. Iza svega stoji jedan čovjek koji je imao ideju, direktor razvojne agencije LIRA Dejan Iličić.
Što vas je navelo da osnujete AI centar?
– Blizak sam tehnologijama jer sam završio FER, ali zadnjih se devet godina time ne bavim. Istraživao sam za vrijeme prvog lockdowna što će se događati u budućnosti. U tim predviđanjima do 2050. godine neprestano se spominjala umjetna inteligencija. Shvatio sam da je to nešto što će promijeniti svijet. U listopadu na konferenciji 'AI2Future' to mi se i potvrdilo i došao sam na ideju da u Lipiku napravimo tečaj za mlade. Sjeo sam s gradonačelnikom predložio mu to uz argumente da se u toj industriji otvara mnogo radnih mjesta te da se ima potencijala primjenjivati baš svugdje i odlučili smo pokrenuti projekt. U veljači smo otvorili prijave za tečaj i u prvih pet dana javilo nam se 238 ljudi.
Kasni li Hrvatska s razvojem AI kadra?
– Hrvatska nikamo ne kasni. Kad gledam zemlje u okružju, mislim da smo jako napredovali. Pogledajte samo ove naše tvrtke kao što su Rimac, Infobip, Photomath, Gideon Brothers... Imamo dobre mlade ljude koji se brzo prilagode i uče. Dokaz su tomu i naši polaznici koji se dosad nisu susreli s AI-jem, a nakon samo šest mjeseci spremni su početi raditi ili osnovati svoju tvrtku.
Kakve su povlastice za one koji osnuju tvrtku u Lipiku?
– U HZZ-ovom nacionalnom programu za IT tvrtke može se dobiti do 75.000 kuna za otvaranje startupa, za to su se prijavili i naši startupovi. Grad Lipik IT startupovima u inkubatoru daje 35.000 kuna. Županija također ima svoje programe za poduzetnike, tako da u dvije godine, ako ispunjavaju uvjete, startupovi mogu dobiti do 200.000 kuna. Na svako novo zapošljavanje ide dodatan poticaj od 10 do 12 tisuća kuna.
Kako prilagoditi obrazovni sustav da zaintrigira djecu za tehnologiju?
– Informatika mora biti obvezan predmet od prvog razreda i to ne samo jedan sat u tjednu. Potrebna je koliko i matematika i hrvatski jezik, znači koliko sati matematike i hrvatskog, toliko informatike. Ne moraju svi postati stručnjaci, ali moraju znati osnove jer o tome koliko mladih ubacimo u tehnološki sektor ovise napredak i radna mjesta u Hrvatskoj. Radimo već na jednom projektu mini AI centra za osnovnoškolce, a radit ćemo i s vrtićkom djecom. Grad koji želi postati poznati po razvoju AI-ja, mora krenuti otpočetka.
Vaš je san napraviti AI kampus, ali vrlo ste oprezni u vezi s time.
– Sve što smo dosad napravili izgledalo je kao san, ali realan san, kampus je ipak malo veći zalogaj. Doduše, postoji i primjer Novske. Kad bi nas država i velike tvrtke odlučili podržati, to bi se moglo ostvariti. Već smo riješili zemljište i prostornoplansku dokumentaciju. Lipik prema popisu iz 2011. ima 2300 stanovnika, a sa selima 6000. Samo u tom kampusu bilo bi više od tisuću ljudi, što bi jako utjecalo na lokalno gospodarstvo. Svi će reći da nije realno, ali imamo pravo sanjati i boriti se da ispunimo san. Nadam se da će nas i premijer primiti pa da to postane nacionalni strateški projekt, onda postoje šanse.