Hrvatska
StoryEditor

Dražen Mavrić: Nova TV je lider s najmanje kanala na tržištu, a koncesija nema

16. Prosinac 2020.
Dražen Mavrić, predsjednik Uprave Nove TV

Nova TV, najveća hrvatska komercijalna televizija, već je dvije godine dio United Medie, grupacije koja nudi medijske i komunikacijske usluge u jugoistočnoj Europi. Uz Novu TV, United Grupa je vlasnik i N1 TV te telekoma Tele 2/Telemach. United je Novu TV kupio od grupacije CME, isto tako jedne multinacionalke specijalizirane za medijski sadržaj. Koje su boljke domaćeg televizijskog tržišta i koji su izazovi pred njima, za Lider je govorio Dražen Mavrić, predsjednik Uprave Nove TV, koji kaže da postoje aspekta tržišta, kako u Hrvatskoj, tako i drugdje.

- Prvi je aspekt veličina tržišta, lakše je raditi na tržištima koja su bogata i velika. Tu imate veći manevarski prostor i veći prostor da napravite neku grešku. Primjerice, sadržaj producirate prvenstveno za potrebe vlastitog programa i svoje tržište; ako je to tržište veće, onda je i očekivani prihod veći, pa onda i u produkciju možete uložiti više, što se onda reflektira u produkcijskoj vrijednosti koju ćete kasnije monetizirati u izvozu. Drugi je aspekt uređenost tržišta, a praksa je diljem svijeta vrlo standardizirano i uređeno tržište, koje kao 'valutu' koristi isključivo podatke gledanosti dobivene pepelometrom, elektronskim uređajima za prikupljanje podataka gledanosti TAM metodologijom. Tako je do nedavno bilo i u Hrvatskoj, no nažalost oformila su se neka partnerstva koja narušavaju uređenost našeg tržišta.

Koji su glavni izazovi u 2020. godini tijekom koronakrize i kako oni utječu na prihode, rashode i druge poslovne planove?

Kriza izazvana COVID-19 virusom u kojoj smo se našli 2020. nije nimalo jednostavna, a naše je industrija pogođena. Dogodio se pad oglašavanja što ima reperkusije na brojne aspekte našeg poslovanja, srećom situacija se popravlja u tom pogledu i ide uzlaznom putanjom. Manji prihodi i epidemiološke mjere utječu na trenutnu produkciju i na planove za daljnji rad. Produkcija dnevnih emisija i ostalih projekata danas je kompleksnija, ali dajemo sve od sebe da napravimo maksimum u zadanim uvjetima i tu imamo sreće da radimo stvarno s najjačim profesionalcima u zemlji. Osim toga u ovoj godini vodila se i rasprava o novom Zakonu o elektroničkim medijima koji bi trebao biti uskoro i Saboru, ako bude izglasan u trenutnoj formi mogao bi predstavljati veliki izazov za komercijalne televizije. Naime, Članci 50 i 51 nacrta zakona koji propisuju obaveze koje se tiču udjela EU djela neovisnih proizvođača/hrvatske neovisne produkcije. Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje pet posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini ostvarili pružatelji medijskih usluga obavljanjem djelatnosti. Ovoj odredbi se posebno protivimo i smatramo je kontradiktornom kako obvezama preuzetim odgovarajućim EU propisima koji participaciju neovisnih europskih djela ne veže za prihod nakladnika.

Što je po njoj najspornije za Vas?

Odredba nije prihvatljiva iz pozicije slobode poduzetništva i tržišne ekonomije, jer je u tržišnoj ekonomiji neprihvatljivo nametanje obveze kupnje nacionalnog sadržaja neovisno o njegovoj cijeni i kvaliteti. Imajući u vidu činjenicu da su hrvatska audiovizualna djela višestruko skuplja od stranih djela, odnosno da troškovno imaju iznimno velik utjecaj na poslovanje te su za poslovanje nakladnika od iznimne važnosti u cilju ostvarivanja tržišne pozicije i poslovnih planova, predlažemo da se odredba izmijeni na način da se obveza produkcije hrvatskih audiovizualnih dijela može ispunjavati i vlastitom produkcijom/koprodukcijom odnosno EU neovisnim djelima. Nije prihvatljivo ni da se baza za izračun temelji na ukupnom bruto prihodu. Inzistirali smo da se izračunava na temelju ukupnog godišnjeg vremena emitiranja ili, kao drugo rješenje, na temelju godišnjeg proračuna iz kojeg je isključen informativni i sportski program, jednako kao u odnosu na ostala EU neovisna djela. A dodatno je neprihvatljivo da se unatoč alokaciji resursa u taj aspekt očekuje da svejedno nezavisni producent raspolaže sekundarnim pravima, da pritom pojam sekundarnih prava nije definiran i nije jasno kako će se stoga primjenjivati u praksi na ta ista audiovizalna djela. Nadamo se i vjerujemo da ipak ovakvi članci zakona neće biti izglasani, da su naši zastupnici educirani i svjesni posljedica ovakvih odredbi.  

Nova TV zauzima drugo mjesto na domaćem tržištu po broju zaposlenih, po prihodima i dobiti, iza javne televizije. Što je tome prethodilo, kakav poslovni model?

Tome je prethodila jasna vizija da budemo najjača multimedijalna kompanija u zemlji, konkretna strategija i dosljedna implementacija koja je podrazumijevala velika ulaganja. Ključni aspekti poslovanja Nove TV su domaća produkcija, neovisan i vjerodostojan informativni program, razvoj digitalnih kanala te ozbiljno ulaganje u najnovije tehnologije. Ono što je ključno, što nas je dovelo tu gdje smo danas je primarno ulaganje u ljude, danas tim Nove TV čine sigurno najjači profesionalci na tržištu, a većina njih godinama je tu i gradila se skupa s televizijom. Na to samo posebno ponosan.

Gdje vidite Novu TV kroz razdoblje od 5 do 10 godina?

Vidim nas i dalje na liderskoj poziciji – kao najjaču multimedijalnu kompaniju! Kao proizvođače vrhunskog sadržaja koje distribuiramo putem različitih kanala. Za pet do deset godine uvelike ćemo se još razviti u digitalnom segmentu te vjerujem i dalje postavljati trendove. Ono čemu se nadam jest da ćemo dobiti koncesiju za nove kanale. Mi smo lideri, a s daleko najmanje kanala na tržištu. Interes imamo već godinama, no natječaje se ne otvara. Građani imaju manje programa koje mogu gledati, Odašiljači i veze su ostali bez prihoda koje su mogli ostvariti, država je izgubila naknadu koju bi naplatila, nitko nije na dobitku, tako da se nadam da će se to uskoro promijeniti.

19. travanj 2024 01:39