04. studeni 2021.

EBRD podigao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2021.

rast gospodarstva EBRD

   

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine osam posto, nadmašivši očekivanja zahvaljujući skoku robnog izvoza koji signalizira bolju integriranost u tržišta EU-a i oporavku turizma od pandemijske krize, procijenio je EBRD.

U lipnju Europska banka za obnovu i razvoj procijenila je rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na šest posto, a pad aktivnosti u pandemijskoj 2020. godini na 8,4 posto.

Banka sada procjenjuje da su aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu u pandemijskoj 2020. godini pale 8,0 posto, a oporavak po istoj procijenjenoj stopi u ovoj godini znači bi da bi se aktivnosti do kraja 2021. trebale izjednačiti s pretpandemijskom razinom.

U 2022. godini hrvatsko bi gospodarstvo po najnovijim procjenama EBRD-a trebalo porasti 4,2 posto, za 0,3 postotna slabije no što su prognozirali u lipanjskom izvješću. 

Pandemija covida 19 nanijela je značajnu štetu hrvatskom gospodarstvu u prošloj godini, ali aktivnosti su se ove godine snažno oporavile, primjećuju u EBRD-u

Robni je izvoz tako u drugom tromjesečju poskočio 21 posto u odnosu na isto razdoblje pretpandemijske 2019. godine, signaliziravši "poboljšanu integraciju u tržišta EU-a".

I domaća potražnja pokazala se otpornom na pandemiju, dodaju, ukazujući na 18-postotni rast potrošnje i ulaganja u drugom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.

Turizam se također oporavio snažnije no što se očekivalo, a proračunski manjak iznosio je do početka kolovoza 2,4 posto, poduprt snažnim oporavkom prihoda.

Slaba procijepljenost

Cijene energije utječu na gospodarstvo tek u "određenoj mjeri", napominju u EBRD-u, budući da je vlada najavila da će nastojati ograničiti utjecaj poskupljenja na građane, poručivši, između ostalog, da će odrediti limit za cijene goriva.

Inflacija je unatoč tome u rujnu dosegnula 3,3 posto, najvišu razinu u osam godina, potaknuta poskupljenjem hrane i transporta, primjećuju u EBRD-u.

Upozoravaju ujedno da bi snažan rast gospodarstva mogli ugroziti "slabiji vanjski izgledi" i moguće mjere suzbijanja pandemije, budući da broj cijepljenih zaostaje za prosjekom EU-a. 

EBRD je u objavljenom izvješću podigao i procjenu ovogodišnjeg rasta gospodarstva u regiji srednje Europe i Baltika, u koju ubraja i Hrvatsku, sa 4,8 na 5,2 posto. 

U idućoj godini aktivnosti bi po njihovoj procjeni trebale usporiti na 4,7 posto, manje-više u skladu s procjenom iz lipnja.

Gospodarstvo te regije poraslo je u prvoj polovini godine snažnije no što se očekivalo, budući da je većina koronaograničenja ukinuta i većina zemalja uspjela je dosegnuti pretpandemijsku razinu, predvođena Estonijom i Litvo, a nekolicina je i povećala udio u izvoznim tržištima.

Širenje covida 19 i otpor cijepljenju i dalje zabrinjavaju, ali oporavak bi trebao poduprijeti novac iz europskog fonda za obnovu i oporavak i stvoriti uvjete za održivija ulaganja, procjenjuju.

EBRD je podigao i procjenu ovogodišnjeg rasta u cijeloj regiji u kojoj posluje, sa 4,2 na 5,5 posto,

U 2022. aktivnosti bi trebale usporiti na 3,8 posto, također približno u skladu s lipanjskom procjenom.  

Oporavak gospodarstva u regiji EBRD-a ubrzao je u prvoj polovini godine, ističu u EBRD-u, ukazujući na bržu obnovu mobilnosti nego u drugim dijelovima svijeta i na opetovani rast industrijske proizvodnje i prometa u maloprodaji.

Izvoz robe i usluga porastao je unatoč vremenski ograničenim poremećajima u nabavnim lancima, a u drugom tromjesečju porasle su i inozemne doznake, nadmašivši u pojedinim slučajevima razinu iz 2019. godine.

Broj dolazaka turista nadmašio je očekivanja, ali je u većini gospodarstava koje pokriva EBRD još uvijek ispod razine iz 2019. godine, ističe se u izvješću.

Gorko-sladak oporavak

Gospodarstvo se ipak suočava s ozbiljnim prijetnjama, upozorava EBRD, istaknuvši da su visoke cijene sirovina i energije, nedostatna ponuda radne snage, poremećaji u nabavnim lancima počeli poticati inflaciju i prije najnovijeg vala zaraze covidom 19.

Inflatorni je pritisak u pojedinim gospodarstvima zaoštrila nedostatna ponuda radne snage, što se pokazalo u pojačanoj nepokrivenoj potražnji za radnim mjestima koja zahtijevaju srednju stručnu spremu, ali i . 

- Oporavak je gorko-sladak. U prvoj polovini godine aktivnosti su ponovo snažno porasle, ali sada uočavamo sve više razloga za zabrinutost. Visoke cijene sirovina idu na ruku izvoznicima, ali su težak uteg trgovinskoj bilanci uvoznika. Opskrba cjenovno dostupnom energijom na ulasku u zimsko razdoblje postaje ozbiljan razlog za zabrinutost, posebno s obzirom na ograničeni manevarski prostor vlada  - istaknula je u priopćenju glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik.

U EBRD-u izdvajaju i neizvjesnost koju i dalje stvara pandemija covida 19, upozorivši na moguće pogoršanje vanjskog okruženja i slabiji rast trgovinskih partera.

Inflatorni pritisci mogli bi pak potaknuti razvijene zemlje na zaoštravanje monetarne politike, što bi otežalo servisiranje dugova, a turizam i dalje ograničavaju mjere suzbijanja pandemije i kontinuirani strah od širenja zaraze, podsjećaju.