Čitatelj smatra da je njegova supruga oštećena te mi je poslao opsežnu dokumentaciju. Naime, nakon prvostupanjske presude u korist supruge, drugostupanjski ju je sud poništio i presudio u korist druge strane. Iako je čitatelj ljutit i najavio je obraćanje Ustavnom sudu, čak i onom u Strasbourgu, i iako više naginjem tome da je pravda na strani njegove supruge, nisam siguran u njegov uspjeh.
Trebao mi je jedan radni dan samo da proučim zamršene obiteljske odnose da bih shvatio o čemu je riječ. Imena i prezimena čitatelja i svih sudionika poznata su mi, ali sam ih odlučio ne spominjati, pa ću imena izmisliti. Perina (čitatelj) supruga Petra imala je strica Antimona koji je jako mlad, prije Drugoga svjetskog rata, otišao u Ameriku.
Od roditelja je naslijedio nekretnine u Hrvatskoj, a o tim roditeljima i o Antimonovom imanju brinula se Antimonova sestra Bara sa svojim mužem. Antimon je 1984. u znak zahvalnosti objavio pred svjedocima da će njoj darovati nekretnine. Tako je u rujnu 1984. u Hrvatskoj ovjerio oporuku kojom joj ostavlja svu svoju imovinu. To je govorio i sljedećih godina pred svjedocima, da bi kod javnog bilježnika u Americi u travnju 1998. napravio i korak dalje te joj za života darovao nekretnine.
Nejasan temelj nasljeđa
Međutim, sestra Bara nije odmah sve upisala u zemljišne knjige, odnosno nije stigla provesti darovnicu zato što je pokrenula postupak tek uoči svoje smrti, početkom 2008. godine. Nekoliko mjeseci kasnije umire i njezin brat darovatelj Antimon, tako da je u ZK-u on ostao kao vlasnik nekretnina. Tada nastupa njezina kći Petra, supruga našeg čitatelja Pere, koja će provesti uknjiženje na sebe, ali, prema mom skromnom mišljenju, uz pogrešku koju je napravio odvjetnik – na temelju nasljedstva iza svoga strica Antimona.
Naime, da izbjegne kompliciranu proceduru, odvjetnik je u ostavinskom postupku iza Antimona u ostavinsku masu uvrstio i nekretnine koje je darovao sestri Bari, tako da se te nekretnine nisu našle u ostavinskom postupku Petrine majke. Ipak, na temelju oporuke iz 1984. u ostavinskom postupku iza Antimona te su nekretnine dodijeljene Petri kao Barinoj kćeri, iako nije jasno na temelju čega ako oporuka više nije bila provediva.
Zapravo je trebalo prije oba ostavinska postupka provesti darovnicu pa bi Barina kći Petra sve naslijedila od umrle majke. Kada je Petra pitala odvjetnika zašto je razdvojio nekretnine koje nasljeđuje, on joj je rekao da je to lakši postupak i da se ne treba brinuti. Ali jao, djeca od još jedne sestre su, kako tvrdi čitatelj Pero, 'iskoristila situaciju' i tužila su Petru zato što se pojavila kao jedina Antimonova nasljednica.
Petra je iznijela argument da je Antimon njezinoj majci oporukom iz 1984. ostavio nekretnine, međutim, općinski sud je odbacio taj argument jer u Zakonu o nasljeđivanju piše da nasljednik (zakonski ili oporučni) mora biti živ u trenutku smrti ostavitelja da bi nasljedni dio iza pokojnog ostavitelja prešao na njega. Budući da je Bara umrla prije brata Antimona, oporuka je postala ništavna.
Sud ignorirao ostavinski postupak
No, baš zahvaljujući darovnici iz 1998. općinski je sud zaključio da bi Antimonove nekretnine trebale biti dio ostavinske mase iza Bare i da je Petra ipak nasljednik. Drugim riječima, nije ih mogla naslijediti u ostavinskom postupku od Antimona jer te nekretnine nisu ni mogle biti u ostavinskoj masi s obzirom na to da ih je darovao sestri Bari.
Znači, sud je ignorirao već završeni ostavinski postupak iza Antimona, što je zapazio županijski sud, koji je poništio presudu naglasivši da Petra nije naslijedila nekretnine od majke (jer u ostavinskom postupku iza Bare one nisu bile u ostavinskoj masi), nego u ostavinskom postupku iza Antimona. S obzirom na to da je oporuka bila ništavna, a i darovnica nije provedena pa su nekretnine bile u Antimonovoj ostavinskoj masi, pravo nasljeđa, zaključio je viši sud, imali su i drugi nasljednici.
Iako je čitatelj Pero ljutit na županijski sud, bojim se da će izgubiti vrijeme žaleći se višim sudovima. Možda bi bilo bolje da to vrijeme iskoristi da se eventualno, ako se može, provede postupak na temelju darovnice, a onda ponove i ostavinski postupci iza Antimona i Bare.
POST SCRIPTUM
Čitajući presude u kojima se i iz iskaza svjedoka vidi da je Antimon govorio da će nekretnine ostaviti sestri Bari jer ih ona i njezin muž održavaju i još se brinu o roditeljima, sklon sam vjerovati da je pravda na strani Petre i njezina muža Pere. No, kao što to često biva, pravo i pravda nekad su daleko jedno od drugog, što je slučaj najvjerojatnije i u ovom primjeru.