U nedjelju u 19 sati zatvorena su birališta na kojima su birači u drugom krugu lokalnih izbora birali 87 općinskih načelnika, 56 gradonačelnika, 14 župana i gradonačelnika Zagreba. Prema izlaznim anketama u četiri najveća grada prema broju glasova u drugom krugu izbora za gradonačelnika vode Tomislav Tomašević u Zagrebu, Marko Filipović u Rijeci, Ivica Puljak u Splitu i Ivan Radić u Osijeku.
Upravo je kontrola proračuna jedan od mogućih pokazatelja političke uspješnosti. Uostalom, upravljanje županijskim, gradskim i općinskim blagajnama znatno utječe na poslovnu zajednicu. Zato smo istražili tko su najveći dobitnici i gubitnici ovih izbora, odnosno koja stranka upravlja s koliko lokalnog novca i koliko je u tome uspješnija ili neuspješnija nego prije četiri godine.
Dakle, svih je 576 jedinica lokalne samouprave (20 županija, Zagreb, još 127 gradova i 418 općina) 2019. u sklopu svojih proračuna potrošilo 31,5 milijardi kuna.
Koncentrirali smo se na predstavnička tijela jer se u 219 JLS-ova održava drugi krug izbora za župane te čelnike gradova i općina. Osim toga, upravo skupštine i vijeća donose proračun. HDZ – u 191 JLS-u u kojem ima natpolovičnu većinu i još 95 u kojima je najjača stranka s relativnom većinom – kontrolira 13 milijardi kuna, što je 41 posto lokalnoga proračunskoga kolača. Možemo! zahvaljujući pobjedi u jednome jedinome gradu, Zagrebu, kontrolira 27,4 posto, SDP 11,3 posto (u 66 JLS-ova), IDS 4,4 posto (u 22 istarska JLS-a), a na sve ostale stranke otpada 69 JLS-ova s pet posto lokalnih proračuna.
Tu su još nezavisne liste, koje su osvajanjem većine u čak 131 mjestu postale prema rasprostranjenosti druga lokalna politička snaga, a s kontrolom 11,7 posto lokalnih proračuna, odnosno 3,7 milijardi kuna, na trećem su mjestu prema svojoj 'upravljačkoj moći'. To je više nego dvostruko povećanje (121 posto) u odnosu na proračune za koje su dobile većinsku kontrolu prije četiri godine. No nezavisni su toliko raznorodni – od trabanata HDZ-a ili SDP-a do krajnje lijevih, desnih i 'nesvrstanih' – da se u isti koš mogu staviti samo matematički. Ipak, ta nezavisna raznolikost na ovim je izborima prvi put uzela više proračuna od SDP-a.
Prve naznake urbanizacije HDZ-a
HDZ je zadržao svoju poziciju uvjerljivo najjače stranke (i) na lokalnoj razini. No da nije sve sjajno i bajno, pokazuje podatak da je stranka na ovim izborima ostvarila većinu u 286 JLS-ova, što je čak trideset manje nego prije četiri godine, odnosno podbačaj od gotovo deset posto. S druge strane, kad se uspjeh procjenjuje na temelju proračuna, HDZ je ostao kratak samo za oko 400 milijuna kuna, što je pad od tri posto. Za utjehu njegovim stratezima, to znači da je stranka ovaj put bolje rezultate postizala u proračunski bogatijim, većim mjestima, što bi mogla biti naznaka njezine blage urbanizacije.
No prava inventura uslijedit će nakon drugoga kruga, a ocjena će u prvom redu ovisiti o tome hoće li HDZ pobijediti u drugome krugu u Splitu i Zadru. Nakon očekivanog poraza u Zagrebu uvjerljiva osječka pobjeda ipak bi bila preslab i usamljen argument za proglašavanje izborne pobjede.
Možemo! je već nakon prvoga kruga uvjerljivo najveći proračunski pobjednik s osvojene 8,63 milijarde kuna iz 2019. (a zapravo aktualnih 14 milijardi kuna), kao što je Bandićeva stranka najveća gubitnica (istog iznosa), kojoj su pet mjesta u zagrebačkoj oporbi vjerojatno i posljednji osvojeni mandati.
Kažnjeni preskakači
IDS je imao većinu u 29 mjesta diljem Istre, a sad će ih imati 22, što se reflektira kao proračunski pad od 11 posto. Sličan pad (12-postotni) ostvario je SDP, što je ipak manje loše od prognoza. Potop u Zagrebu nastojat će kompenzirati ulaskom u vladajuću koaliciju, ali u stranci mogu biti posebno zabrinuti što se istopila prednost stranke u 'crvenoj' Rijeci, pa i Primorsko-goranskoj županiji. Slavonija za socijaldemokrate ostaje terra incognita, a uobičajeno loše rezultate u Dalmaciji moglo bi popraviti samo uspije li Ranko Ostojić kao autsajder iznenaditi HDZ-ova Blaženka Bobana u drugom krugu utrke za splitsko-dalmatinskoga župana.
Ipak, najveći je gubitnik ovih izbora (nakon Bandićeve stranke) HSS, koji je od 40 JLS-ova iz 2017. ostao većinska stranka samo u njih 13, a najveći mu je (i zapravo jedini veći) uspjeh zadržavanje prvenstva u Samoboru. Još veća unutarstranačka previranja i slična sudbina snašli su HNS, koji danas ima većinu u 12 mjesta, 15 manje nego prije četiri godine, a izgubio je mjesto vodeće stranke u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Karakteristika je obiju tih stranaka preskakanje iz HDZ-ova tabora u SDP-ov i obratno. To su birači napokon počeli kažnjavati, a stranke osjećaju i na svojoj upravljačkoj moći.
Detaljnu analizu možete pronaći u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.