09. rujan 2020.

EU FONDOVI Oprez! Kasne isplate za europske projekte

Rezultat je vrtloga korone da sve kasni, od raspisivanja natječaja, odobravanja i provođenja projekata do onoga najbolnijeg – isplate novca. Upućeni konzultanti očekuju nastavak trenutačnoga laganijeg tempa, daljnja kašnjenja i zastoje

Euri iz fondova Europske unije u Hrvatskoj odavno se promatraju kao zalog za optimističnu budućnost, pa nije neobično što se pod prijetnjom gospodarske krize europske projekte smatra osobito dragocjenim pomoćnim kotačićima hrvatskoga gospodarstva koji neće dopustiti da se otkoturamo nekamo nisko dolje gdje trava ne raste i padnemo na koljena. Pomisao na samostalnu vožnju utjeruje strah u kosti, stoga se svaki zastoj, odgoda ili otkazivanje europskih natječaja doživljava kao napad na vedru budućnost. Osobito u situaciji kad je koronavirus okilavio poslovanje, unio neizvjesnost, 'rasturio' planove za provođenje raznih investicija i kad je sve očitije da je financijska omotnica za 2014. – 2020. sve praznija, novac preusmjeren na oporavak gospodarstva, a sedmogodišnji proračunski okvir EU i program 'Nova generacija' s 22 milijarde eura još su amorfni.

Kakve god strahove to izazivalo, nepromjenjiva je činjenica da je rezultat vrtloga korone da sve kasni, raspisivanje natječaja, odobravanje i provođenje projekata, ali možda i najbolnije – isplata za projekte. Kasni i isplata spasonosnih koronakredita za likvidnost, a poduzetnicima se ne zna ni reći kada da je očekuju. Europski je novac, čini se, privremeno presušio. Problematičnim se pokazuje što je dio europskog novca preusmjeren na suzbijanje pandemije jer za potrebe onoga čemu je originalno bio namijenjen sada nema sredstava.

– Sreća u nesreći je velika raspodjela višegodišnjega financijskog okvira od 2021. do 2027. te instrumenta za oporavak 'New Generation EU', što će ipak omogućiti da se financira dio planiranih investicija, ali tek od 2021. – navodi Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke Avelant.

Korona-kriza dodatno je otežala provedbu projekata, a nedostatak novca utjecao je na kašnjenje isplata korisnicima. Konzultanti s kojima smo neformalno popričali očekuju nastavak trenutnog laganijeg tempa, daljnja kašnjenja i zastoje.

– Promatrajući provedbu općenito, možemo reći da postoje kašnjenja od postupaka dodjele i ugovaranja koji su preduvjet za korištenje EU sredstava pa sve do kašnjenja u pripremi i provedbi postupaka sekundarne nabave od strane korisnika, kao i obrade izvještaja (zahtjeva za nadoknadom sredstava) od strane tijela u sustavima upravljanja i kontrole. To je ujedno i razlog zbog kojega postoji velik raskorak u stopi ugovorenih i isplaćenih sredstava – pojašnjava direktorica konzultantske tvrtke Avelant Vela.

image
Ariana Vela

Također, pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava uglavnom kasne.

– Tijela su, za svaki operativni program, dužna donijeti indikativni plan objave poziva u kojem navode koje će pozive otvarati i kada, ali se uglavnom toga ne drže, što nije dobro jer otežavaju korisnicima i investitorima planiranje i rad na projektima, a samim time i usporavaju postizanje projektnih ciljeva, što je suštinski važno i što će biti posebno važno u novoj financijskoj perspektivi – zaključuje Vela.

Hoće li privremenu rupu u europskom novčaniku dodatno produbiti i prelazak u novo proračunsko razdoblje te uza sve nedaće dulje ostaviti posrnulu ekonomiju bez briselskog džeparca čitajte u novom broju digitalnog i tiskanog Lidera.