09. prosinac 2019.

FIBRA: Trenutni limiti ulaganja mirovinskih fondova postat će problem 

FIBRA - Financial Brunch UMFO-a, Gordana Neralić, Andrija Hren i Alan Kadić    foto Ratko Mavar

Prinosi na obveznice na globalnoj razini iz godine u godinu sve su niži, mnogi imaju i negatine nominalne prinose, pa mirovinski fondovi, da bi prevladali takve okolnosti na tržištu, traže alternativne načine ulaganja, a da pritom ne riskiraju smanjivanje vrijednosti imovine fonda.

- Na razini sto godina veći je povrat ulaganja na dionice nešto manji na obveznice, još niži na tržištima novca. Pojedina tržišta koja su imala problema s hiperinflacijom imaju čak negativne povrate na obveznice i na tržišta novca, dok su na dionice u cijelom segmentu bile pozitivne - rekao je Andrija Hren, direktor direkcije upravljanja imovinom Erste Plavog mirovinskog fonda na prezentaciji koju je u ponedjeljak organizirala Udruga društava za upravljanje mirovinskim fonovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Bio je to drugi po redu susret s novinarima i stučnom javnošću pod nazivom FIBRA - Financial Brunch i prilika za razgovor i diskusiju o investiranju fonodva u uvjetima niskih kamatnih stopa, ulaganju mirovinskih fondova na globalnoj razini, promjeni ulagačke paradigme, odnosno novim trendovima značajnijeg ulaganja mirovinskih fondova u dionice.

Evidentan je globalni pad prinosa na dugovorčne obveznice. Pad dugoročnih kamatnih stopa počeo je nakon što su prošli naftni šokovi 70-ih godina, ali nastavo se do današnjeg dana. To je dovelo do situacije da preko 12 bilijuna dolara vrijednosti obveznica nosi negativne tržišne prinose. Europa je najekstremniji primjer ovog trenda - u kolovozu 5,6 bilijuna eura duga nosilo je negativan prinos ili oko 62 posto ukupno izdanog državnog duga u Eurozoni.

Ako se pogleda kretanje prinosa na desetgodišnje obveznice izabranih razvijenih zemalja od 1992. vidljivo je da je fenomen pada prinosa raširen. Ovo je dovelo do situacije da su prinosi iznad jedan posto deset godina rijetkost, dok dobar dio zemalja ima negativne nominalne prinose, uključujući Japan i Njemačku, SAD je na 1,6 posto, a Hrvatska na 0,65 posto.

Stoga su u situaciji niskih prinosa na državne obveznice mirovniski fondovi primorani mijenjati paradigmu i svoje poslovanje diverzificirati i usmjeriti na rizičnija ulaganja. Sredinom devedesetih godina, kamatne stope na dugoročne državne obveznice razvijenih zemalja kretale su se oko razine od sedam posto, a u to vrijeme je za postizanje prinosa od 7,5 posto bilo dovoljno investirati samo u obveznice. Kako su kamatne stope padale kroz naredna desetljeća, za ostvarivanje prinosa od 7,5 posto bilo je potrebno sve više diverzificirati portfelj u korist dionica i sve više alternativnih klasa imovine. Stoga su nužna postala ulaganja u alternativne klase imovine što uključuje private equity, venture capital fondove, ulaganje u nekretnine, infrastrukturu, sirovine i hedgefondove, iako novreški mirovinski fondovi ostali su konzervativni i dalje ulažu gotovo isključivo u obveznice istaknula je Gordana Neralić, voditeljica portfolio managementa iz Erste d.o.o.

Alan Kadić, kanađanin hrvatskih korjena koji je proveo deset godina na rukovodećim funkcijama u sklopu najvećeg kanadskog mirovinskog fonda, Canada Pension Investment Boarda te vodio tim zadužen za infrastrukturne i energetske projekte, a danas investitor na tržišima kapitala, objasnio je da je prelazak diverzivifiranja portfelja s obveznica na alternativnija ulaganja i razna tržišta u Kanadi prošao bez većih trzavica. Iako je fond bio sto posto izložen prema kanadskim državnim obveznicama, postali su svjesni da je takav model dugoročno neodrživ, stoga su donesene zakonske promjene koje su omogućile mirovinskim fondovima ulaganja u rizičnije investicije.

Kadić je rekao da je diverzifikacija rizika iziskivala zapošljavanje mnogo ljudi, od nekadašnjih 35 danas ih u fondu radi 1400 zaposlenika što je podiglo interne troškove na oko dvije milijarde dolara. Kanadska javnost nije reagirala na te promjene, iako su organizirali brojna predavanja i okrugle stolove kako bi građane upoznali s novonastalom situacijom, ali na predavanja ne bi došlo više od 15 do 20 ljudi, iako fond upravlja imovinom vrijednom 275 milijadi eura, što potvrđuje tezu da su građani prilično nezainteresirani i financijski nepismeni, posebno kada je o mirovinskim fondovima riječ.

Inače, ove godine su prinosi mirovinskih fondova u Hrvatskoj dobri, čulo se na FIBRA-i. Bila je to dobra godina za dionička i obveznička tržišta - od dvoznamenkastih prinosa u A klasi fondova, koji su se kretali od 10 do 14 posto, u B fondovima prinosi su bili nešto manji, a u C fondovima su se kretali oko šest posto. Iako se ne može s preciznošću prognozirati kakva će biti iduća godina, radi se na diverzifikaciji portfelja, što se neće u bliskoj budućnosti odraziti na prinos.

Postojeća zakonska regulativa u Hrvatskoj trenutačno dozvoljava do 10 posto ulaganja imovine fonda u alternativne fondove, ali limit uključuje ne samo alternativne fondove nego i direktne investicije u kompanije i razna druga ulaganja. To će uskoro postati problem, rekla je Neralić, no za očekivati je da će regulativa pratiti promjene koje se događaju na tržištu i povećati limite u alternativna ulaganja kada to bude potrebno.