Hrvatska strategija za vodik je u izradi i ona će doprinijeti razvoju RH gospodarstva. Nije cilj samo kupiti tehnologije i instalirati ih u RH. Mi moramo stvoriti uvjete i uključitit domaće gospodarstvo
Vodik je od znanstvene fantastike u posljednjih 20 godina došao u žižu javnosti. To ne čudi jer vodik može imati primjenu u raznim industrijama, posebno u transportu i kao sredstvo dekarbonizacije industrije, rekao je Frano Barbir, predsjednik Hrvatske udruge za vodik na jubilarnoj 10. Liderovoj konferenciji 'Energetska budućnost Hrvatske'
Vodik ima značajnu ulogu u Europskom zelenom dogovoru a sama EU je prošle godine izašla sa strategijom za vodik u kojoj planiraju do 2024. godine najmanje 6 gigavata za proizvodnju vodika isključivo iz obnovljivih izvora energije.
- Za to je potrebno puno novaca pa se planiraju do 2030. investicije od 24 do 43 milijarde eura samo za elektrolizatore, i 20 do 340 milijardi za obnovljive izvore koji bi služili za proizvodnju vodika, te 65 milijardi za punionice i distribuciju vodika – kaže Barbir i dodaje kako je to prilika za sve koji se bave novim tehnologijama.
Uloga vodika u energetskoj tranziciji je velika jer on omogućuje povećanje udjela i integraciju obnovljivih izvora energije, distribuciju po regijama i sektorima a može se koristi za dekarbonizaciju transporta i energije u industriji.
Prilika ima za vodik i u RH
- U RH bi se moglo do 2030 instalirati do 150 MW elektrolizatora koji bi proizvodili od 72 do 422 gigavat sati godišnje vodika koji bi se koristio u industriji, transportu i skladištenju el. energije, kaže Barbir.
Glavni problem u primjeni vodika je što mora biti zadovoljen cijeli lanac koji se sastoji od proizvodnje iz OIE, pohrane, kompresije, distribucije vodika. Uvođenje vodika zahtjeva sudjelovanje i zajedničku akciju proizvođača i distributera vodika i proizvođača uređaja i krajnjih korisnika, a uz sve to potrebno je donijeti i regulatorni okvir i riješiti financiranje, dodaje.
Što se tiče drugih primjena vodika, tu je proizvodnja vodika za pohranu energije iz solarnih i vjetroelektrana, zatim korištenje zelenog vodika u cementnoj i petrokemijskoj industriji, korištenje zelenog vodika umjesto sivog u rafinerijama i upumpavanje zelenog vodika u mrežu prirodnog plina.
Hrvatska strategija za vodik
- Hrvatska strategija za vodik je u izradi i ona će doprinijeti razvoju RH gospodarstva a ta strategija nam je potrebna što prije jer se vodik spominje u NPOO-u prije svega u dekarbonizaciji energetskog sektora - rekao je Barbir u svom izlaganju.
Barbir je pokazao i nekoliko projekata koji postoje u Hrvatskoj ali su u različitim fazama, to su Gradski autobusi i pripadajuća infrastrukturu snabdijevanja vodikom u suradnji Grada Zagreba i INE, zatim poštanski kamioni na vodik, katamaran između zračne luke split i gradske luke na vodik, proizvodnja zelenog vodika i njegovo ubacivanje u plinsku mrežu što rade HEP i Plinacro, proizvodnja vodika iz vjetroparka na čemu radi tvrtka Adria wind i Cemex koji radi na vodiku za dekarbonizaciju u cementnoj industriji. Također, tu je i tvrtka SMO koja radi na proizvodnji vodika iz otpada.
O potencijalima vodikove ekonomije govorio je Ivica Jakić iz Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka koji je predstavio buduće projekte udruge, tj. točnije želje i nadanja koja bi se mogla ostvariti u Hrvatskoj a tiču se vodika. Tako je naveo projekte poput 'Čisti vodik za Dunav i zelenu Slavoniju kao i Čisti vodik za plavi Jadran. Također, rekao je kako je udruga osnovala još jednu udrugu ali u Briselu koja se zove 'Wet Balkan Hydrogen Platform' kojoj je cilj Balkan postane mjesto gdje će se vodik proizvoditi.