19. listopad 2021.

GEM: U Hrvatskoj se puno više odustaje od poduzetništva zbog poreznih opterećenja nego u EU

 foto Ratko Mavar

Poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Samo dvije komponente – raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture (telekomunikacijska i prometna) te dinamika domaćeg tržišta – djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost. Potvrdilo je to najnovije Global Entrepreneurship Monitor (GEM) istraživanje  za 2019. i 2020. godinu.

Poduzetničku okolinu najviše ograničavaju vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

– Društveni status poduzetnika u Hrvatskoj godinama nije na razinama na kojima bi trebao biti. Gotovo polovica ispitanika smatra da im bavljenje poduzetništvom nije korisno i ne omogućava viši i visoki status u društvu. Dobar pokazatelj je, međutim, što se sve više ljudi namjerava baviti poduzetništvom. No, problem je da istovremeno bilježimo pad percepcije o prilikama. Ljudi bi htjeli pokrenuti tvrtku, baviti se poduzetništvom, ali još uvijek ne znaju kako – istaknuo je na predstavljanju rezultata istraživanja Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

image

Zdenko Adrović

foto Ratko Mavar

Nedostatak inovativnosti i kreativnosti

Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja stagnira. No, Hrvatska je u vrhu EU (prvo mjesto 2018. i 2020. godine, a drugo mjesto 2019. godine) po iskazanim poduzetničkim namjerama što upućuje na veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike.

– Kod nas ljudi ulaze u poduzetnički pothvat iz nužde. Oni imaju kraći vremenski horizont, poduzetništvo im je privremeno rješenje te ne razmišljaju o inovativnosti i konkuretnosti već o preživljavaju – napomenula je prof.dr. Slavica Singer, voditeljica istraživačkog tima sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, na predstavljanju rezultata istraživanja u utorak u Hrvatskom novinarskom domu.

image

Slavica Singer

foto Ratko Mavar

U Hrvatskoj je, dodala je Singer, prisutan veći strah od promašaja nego prije te imamo malo 'odraslih' tvrtki, starijih od 42 mjeseca, odnosno tri i pol godine. Singer smatra da bi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja trebalo vidjeti zašto naša poduzeća ne opstaju.

– Samo pokretanje poslovnih pothvata i njihovo 'odrastanje' bez kapaciteta doprinosa stvaranja nove vrijednosti uz nizak omjer novih i 'odraslih' poslovnih pothvata samo okoštava neproduktivnu i nekonkurentnu poduzetničku strukturu – naglašeno je u istraživanju.

– Nemamo dovoljno inovativnih proizvoda i umjesto da uz inovativnost plivamo, gubimo energiju u konkurenciji s istim domaćim proizvodima na tržištu, a na strana jedva možemo izaći – upozorila je Singer objasnivši da je u Hrvatskoj 16 posto ljudi izjavilo da izlaze iz poduzetničkih aktivnosti zbog poreznih opterećenja, dok je na razini EU to izjavilo 6 posto ljudi – gotovo tri puta manje nego u Hrvatskoj. Uz to se vidi i drastičan pad izlaska iz poslovnog pothvata zbog odlaska u nove prilike.

Po percepciji o vlastitim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata Hrvatska je značajno iznad prosjeka EU zemalja. Raskorak između visoke percepcije o osobnim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata u Hrvatskoj (75 posto) i niže razine percepcije o prilikama (47,2 posto) u 2020. godini otvara pitanje kako to da oni koji misle da su sposobni pokrenuti poslovni pothvat ne vide poslovnu priliku – zato što prilika nema ili ih ne znaju prepoznati, a to onda dovodi do pitanja o ulozi obrazovnog sistema.

A upravo u obrazovanju u poduzetničkim kompetencijama Hrvatska stoji loše, kao i u suradnji između poslovnog i istraživačkog sektora te u kulturnim i društvenim normama.

Novac nije problem

Singer je također istaknula da je poduzetnička aktivnost nije herojski čin pojedinca, već rezultat interakcije između pojedinaca, timova i poduzetničkog ekosustava. Isto tako, nedostatak novca danas nije problem, nego je problem 'vrsta novca koji stoji na raspolaganju poduzetnicima'.

– Čini mi se da je veći problem da se ljudi oslobode osjećaja o lakoći dobivanja novca. Ugroženi smo s pregršt novca koji je na raspolaganju i nismo svjesni odgovornosti za korištenje tih novca. Osim toga, to su novci poreznih obveznika svih građana EU, stoga postoji odgovornost kako se koriste ti novci – rekla je Singer dodajući da se neke stvari mogu riješiti i bez novca, ali traže političku volju i predanost institucija.

Na predstavljanju rezultata sudjelovao je i Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, glavnog financijskog sponzora i partnera GEM istraživanja u Hrvatskoj. Ćorić je naglasio da sudjelovanje Hrvatske u najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva Global Entrepreneurship Monitor od 2002. godine omogućava praćenje trendova i obrazaca poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj, ali i usporedbu i analizu na europskoj i globalnoj razini.

– U 2020. godini Vlada Republike Hrvatske se u velikoj mjeri bavila 'gašenjem požara' prouzrokovanih pandemijom i stoga je izuzetno zanimljivo čuti rezultate istraživanja poduzetništva. 2021. godina nam je donijela ekonomski oporavak, ali posljedice krize će se sigurno osjećati još godinama i upravo zato je važno kroz ovakva istraživanja pratiti pokazatelje, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će i nadalje biti partner u njihovoj provedbi – rekao je Ćorić.

image

Tomislav Ćorić

foto Ratko Mavar

Stvaranje poticajne okoline

Zaključak je da promjenu mogu osigurati usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline, prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera. Važnu ulogu imaju i obrazovne institucije u procesu izgradnje poduzetničkih kompetencija, kao i poslovni, istraživački i financijski sektor kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti. Najvažniji su pojedinci koji će pokretati poslovne pothvate zbog uočene prilike, a ne iz nužde.

Za promjene je potreban dogovor i suradnja u implementaciji dogovorenog i javno praćenje izvršenja – perspektiva Europskog semestra i Nacionalni plan oporavka i otpornosti okosnica su utvrđivanja odgovornosti na institucionalnoj razini.

O ovim se rezultatima istraživanjima raspravljano na panelu 'Poduzetništvo, nove generacije, novo vrijeme?', koju je moderirao Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike. Na panel raspravi su sudjelovali: Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana; Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja; Igor Škrgatić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a; Vuk Vuković, izvšrni direktor Oraclum Intelligence Systems.

image

Igor Škrgatić, Vuk Vuković, Nataša Mikuš Žigman, Nikola Dujmović i Velimir Šonje

foto Ratko Mavar

U 2019. i 2020. godini, usprkos pandemiji COVID-19, Hrvatska je sudjelovala 19. put u GEM istraživanju, a nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo. Istraživački tim kao i proteklih godina čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof.dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof.dr.sc. Nataša Šarlija, prof.dr.sc. Sanja Pfeifer i prof.dr.sc. Sunčica Oberman Peterka.