Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu su u odnosu na isti mjesec lani porasle za 3,8 posto, što je najviša stopa rasta od veljače 2013. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.
U odnosu na rujan potrošačke cijene u prosjeku su više za jedan posto.
Promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena zabilježen je u kategoriji prijevoza, 12,2 posto, a taj rast uvelike je generiran rastom cijena goriva, za 24,9 posto godišnje), odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte.
Godišnji rast cijena, izuzev odjeće i obuće (-0,4 posto u odnosu na listopad 2020.) bilježe i sve ostale kategorije.
Cijene hrane, koje imaju značajan udio u košarici dobara, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini više 3,8 posto. Osim ulja i masti s godišnjim porastom cijena od 20,4 posto, snažan rast zabilježen je kod mlijeka, sira i jaja (+5,2 posto) te kruha i žitarica (+5,3 posto).
Rast je primjetan u kategoriji alkoholnih pića i duhana (+5,8 posto) te restorana i hotela gdje su samo cijene usluge smještaja na godišnjoj razini porasle 5,5 posto, odražavajući povoljna kretanja u turizmu i u post sezoni.
Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u listopadu u odnosu na rujan imale su cijene odjeće i obuće (za 0,59 posto). U suprotnom smjeru na mjesečnoj razini djelovale su cijene rekreacije i kulture (za -0,02 posto).
U razdoblju od siječnja do listopada prosječna godišnja stopa inflacije dosegnula je dva posto. Taj rast najvećim je dijelom generiran rastom cijena prijevoza (više od polovice pritisaka dolazi upravo iz ove kategorije). Rast cijena dobara i usluga bez energije u istom je razdoblju iznosio 1,2 posto.
- U skladu s našim očekivanjima, ali i dinamikom kretanja potrošačkih cijena na regionalnim i globalnim tržištima listopad je donio nastavak jačanja inflatornih pritisaka mjerenih indeksom potrošačkih cijena - kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).
Prema njihovoj ocjeni, rast stope inflacije je osim učinka baznog razdoblja posljedica prelijevanje cijena sa svjetskih robnih tržišta, rastuće domaće i inozemne potražnje te konvergencije cijena prema europskom prosjeku, osobito kod usluga.
Inflacija bi i do kraja godine prema očekivanju RBA-ovih analitičara trebala ostati na povišenim razinama, uz nastavak pojačanih inflatornih pritisaka na cijenu hrane za koje očekuju da će biti ključan generator rasta potrošačkih cijena u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju.
Vrhunac inflatornih pritisaka očekuju u prvom tromjesečju 2022. godine, što bi se uz pretpostavku normalizacije globalnih lanaca opskrbe trebalo smiriti u drugoj polovici iduće godine.
Upozoravaju da visoka razina neizvjesnosti, produljeni poremećaji na strani ponude i rastući troškovi transporta sugeriraju pojačane rizike da bi inflacija mogla biti viša od trenutnih očekivanja.