28. lipanj 2020.

Gospodarski program Mosta - #HrvatskaSeBudi

Božo Petrov   

Most nezavisnih lista je za parlamentarne izbore koji će se provesti 5. srpnja predstavila izborni program #HrvatskaSeBudi na 35 stranica, a šest ih je posvetila gospodarstvu. Donosimo gospodarski program Mosta.

STRATEŠKI GOSPODARSKI PRISTUP

Održivi ekonomski rast i razvoj uz dostizanje razine nacionalnog dohotka i blagostanja koju ostvaruju razvijenije države članice Europske unije najvažniji je dugoročni ekonomski cilj Republike Hrvatske te ujedno i programski prioritet Mosta nezavisnih lista. Međutim, najučinkovitija i najbrža kombinacija mjera ekonomskih politika koja se može primijeniti u svrhu ostvarivanja tog cilja, a koju su u zadnjih sedamdesetak godina primijenile zemlje s najvišim zabilježenim stopama rasta, Hrvatskoj nažalost nije dostupna. Te su zemlje svoje ekonomsko blagostanje temeljile na promišljenoj industrijalizaciji koja jedina omogućuje siguran i ubrzan rast proizvodnosti i rast plaća, uz istovremeno promoviranje i zaštitu svojih globalno konkurentnih brendova. Uzimajući u obzir ovu činjenicu, program Mosta za postizanje održivog ekonomskog razvoja temelji se na kombinaciji dva pristupa koja su Hrvatskoj objektivno dostupna i ostvariva.

Prvi pristup podrazumijeva privlačenje izravnih stranih ulaganja u proizvodne djelatnosti koje za posljedicu ima brži rast proizvodnosti i rast plaća po uzoru na države srednje Europe poput Poljske, Češke, Slovačke ili Slovenije. Stanovništvo tih zemalja prvotno ostvaruje svoj dohodak u proizvodnji proizvoda za mnoge globalne kompanije koje svoje proizvodne pogone smještaju u te zemlje. U Hrvatskoj takav pristup u prošlosti nije bio moguć ponajviše zbog loše poslovne klime, nekvalitetnih institucija, korupcije i klijentelizma, visokog poreznog opterećenja, predimenzionirane i neučinkovite javne uprave, kompliciranih i nedorečenih propisa, izrazito neučinkovitog pravosuđa, a često i zbog nepravodobne zaštite vlasničkih prava. Naš program u tom smislu nudi čitav niz mjera koje za cilj imaju olakšanje i privlačenje direktnih stranih investicija. Pritom, okolnosti izazvane pandemijom bolesti COVID-19 otvaraju prilike za privlačenje stranih investicija u hrvatski proizvodni sektor te ih ne smijemo propustiti. Zbog te će pandemije dio velikih europskih proizvođača biti primoran svoje proizvodne pogone vratiti natrag na europski kontinent. Hrvatska stoga mora reformskim zahvatima kakve nudi naš program i aktivnijim pristupom u privlačenju investicija pokazati da je poželjna destinacija za takve investicije.

Drugi pristup ostvarivanju održivog ekonomskog rasta i razvoja koji je Hrvatskoj dostupan jest usmjeravanje gospodarstva prema inteligentnom uslužnom sektoru (kvartarizacija), što podrazumijeva povećavanje složenosti, sofisticiranosti, intelektualnosti i dodane vrijednosti usluga koje gospodarstvo može ponuditi i izvesti u druge zemlje. Takav pristup je komplementaran privlačenju izravnih stranih ulaganja i može se provoditi usporedno s njim. Međutim, njegova će provedba u hrvatskom slučaju biti teža i sporija od privlačenja izravnih stranih ulaganja jer su temeljni zahtjevi za njegovu provedbu kvalitetne institucije i stvarno obrazovana radna snaga što nisu ciljevi koji se mogu ostvariti u kratkom razdoblju. Kao što je zadnje konvergencijsko izvješće Europske komisije vrlo jezgrovito pokazalo, Hrvatska upravo zbog nekvalitetnih institucija i dalje nije spremna usvojiti euro, dok je sama obrazovna reforma dugi niz godina predmet ideoloških rasprava bez vidljivih kvalitetnih pomaka unaprijed koji bi omogućili da naš obrazovni sustav na adekvatan način reagira na potrebe tržišta rada.

Drugim riječima, i drugi pristup koji imamo na raspolaganju također zahtijeva ulaganje velikih napora u izgradnju kvalitetnijih institucija pri čemu se posebna pažnja treba uložiti u sustavnu eliminaciju korupcije i klijentelizma, što je bitna okosnica našeg programa. S obzirom da oba pristupa zahtijevaju eliminaciju korupcije, klijentelizma i političkog upletanja u procese koji bi trebali biti prepušteni isključivo tržištu, naša borba protiv korupcije i klijentelizma nije samo javna politika koja se odnosi na pravosuđe, upravljanje zemljom i politički sustav. Borba protiv korupcije i klijentelizma jest, zbog stanja u kojem se Hrvatska trenutno nalazi, ultimativna ekonomska politika koja će dovesti do toliko nužne depolitizacije gospodarstva i institucija i koja će omogućiti da tržišne sile i poduzetnička aktivnost (a ne politički procesi) postanu temeljni mehanizmi određivanja ekonomskih ishoda i povećanja nacionalnog blagostanja.

Kako bi Hrvatska mogla ostvariti održivi ekonomski rast i razvoj i povećanje nacionalnog blagostanja, potrebno je zadržati, u granicama mogućega, određenu autonomiju u kreiranju ekonomskih politika. U tom smislu protivimo se uvođenju europskih poreza koji bi bili isključivi prihod Europske unije i koji bi bili jedan korak dalje na putu prema kreiranju europske fiskalne unije. Također, protivimo se uvođenju eura dokle god Hrvatska ne bude u stanju u duljem razdoblju i na održiv način ostvarivati veći rast proizvodnosti rada u odnosu na razvijene europske zemlje i dokle god kvaliteta hrvatskih institucija ne bude na zadovoljavajućoj razini.

Nadalje, namjeravamo u što kraćem vremenu donijeti Nacionalnu razvojnu strategiju za razdoblje do 2030. Odugovlačenje s donošenjem te strategije otežat će povlačenje sredstava iz europskih fondova u sljedećoj sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi. Ključni cilj strategije treba biti ostvarivanje održivog rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva uz sustizanje razine nacionalnog dohotka i životnog standarda u kakvom uživaju građani razvijenih zemalja članica Europske unije kombiniranom primjenom dva gore opisana pristupa. Sve to uz nastojanje da se potakne stvaranje i razvoj hrvatskih kompanija s globalno prepoznatljivim brendovima.

Temeljite izmjene poreznog sustava

Hrvatska je jedna od porezno najopterećenijih zemalja u Europskoj uniji i svijetu. Porezni sustav u Hrvatskoj nije se, unatoč opetovanim najavama reformi, promijenio i uskladio s gospodarskim promjenama koje su se dogodile u prva dva desetljeća 21. stoljeća.

Nedorečena i nedosljedna postupanja poreznih vlasti, česte promjene poreznih pravila, nejasne i nedosljedne zakonske i podzakonske odredbe dovele su do toga da je Hrvatska danas jedna od rijetkih europskih zemalja koju investitori zaobilaze, u kojoj se domaće stanovništvo vrlo teško odlučuje na pokretanje vlastitog posla, najčešće zbog osjećaja porezne i opće pravne nesigurnosti, a kategorije ljudi sklonih nesamostalnom radu u velikoj mjeri odseljavaju.

Most je svoje ideje u području porezne politike uobličio u zakonske prijedloge koji su dokumentirani i upućeni u zakonodavnu proceduru, uvaživši pritom zahtjeve poduzetničke zajednice za poreznim rasterećenjem i promjenom paradigme u odnosu između države i poduzetnika. Most je inzistirao na usvajanju prijedloga za potporu poduzetnicima zbog krize izazvane epidemijom bolesti COVID-19, a to ćemo nastaviti činiti i u budućnosti svjesni da će posljedice krize potrajati puno dulje od nekoliko mjeseci i uzimajući u obzir recentne trendove u svjetskom gospodarstvu. U tom ćemo kontekstu nastaviti inzistirati na prijedlogu da se za poduzetnike i obrtnike trajno ukine plaćanje poreza na dobit (i dohodak) po predujmu, da se u sustav poreza na dobit vrati tzv. olakšica za reinvestiranu dobit, da se dobit imatelja udjela u trgovačkim društvima oporezuje samo jednom, i to kod isplate dobiti iz poduzeća, a naposljetku nastavit ćemo s inzistiranjem i da se proširi krug poreznih obveznika poreza na dodanu vrijednost koji taj porez plaćaju tek po naplati računa.

Uz predložene porezne izmjene, zalažemo se i za neodložno ukidanje neporeznih davanja tzv. parafiskalnih nameta, prvenstveno u vidu ukidanja obveznih članarina u komorama, poput Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, kao i članarina turističkim zajednicama. U prvoj godini mandata napraviti ćemo kompletnu reviziju svih parafiskalnih davanja i uspostaviti pravedniji i slobodniji sustav koji će poticati razvoj gospodarstva.

Most će, dakle, zagovarati sveobuhvatnu reformu poreznog sustava koja će imati za cilj postizanje jednostavnosti poreznog sustava, njegove stabilnosti i predvidljivosti za sve porezne obveznike na duži rok i to na bitno nižim razinama poreznog opterećenja.

Malo i srednje poduzetništvo - temelj gospodarskog razvoja

U Republici Hrvatskoj mikro i mala poduzeća čine 97.5 % svih trgovačkih društava i zapošljavaju 54 % ukupnog broja zaposlenih u realnom sektoru, stoga je jasno da je razvoj i ulaganje u taj segment poduzetništva strateški interes za Republiku Hrvatsku. Potrebno je napomenuti da i službena povelja Europske unije Think small first daje prioritetnu i stratešku važnost ulozi koju mikro i mala poduzeća imaju u gospodarstvu Europske unije. Osim toga, činjenica da 85% radnih mjesta u Europskoj uniji otvaraju mikro i mala poduzeća, dodatno opravdava ispravnost odluke kada je u pitanju davanje strateške važnosti malom poduzetništvu.

Da bi se poduzetništvo moglo razvijati, potrebno je stvoriti jednostavne, pravno sigurne i predvidive okvire poslovanja, tj. transparentnu regulatornu okolinu s niskim zahtjevima izvještavanja i malom birokracijom te znatno pojednostaviti procese i strukturu relevantnih tijela.

Most će u tom pogledu zagovarati osnaživanje modela rada preko paušalnih obrta, ukinut ćemo minimalne osnovice za doprinose za direktore i članove društva, a zalagat ćemo se i za ukidanje obvezne revizije za male poduzetnike. Posebnu pozornost Most će usmjeriti na stvaranje povoljnog regulatornog okvira za poduzetnike početnike i tzv. start up poduzeća, a stvorit ćemo i povoljni regulatorni i administrativni okvir za studente koji za vrijeme studija imaju poduzetničku ideju i žele se okušati u poduzetništvu, a ne žele izgubiti studentska prava.

Istraživanje, razvoj i inovacije – poticaj snažnijem gospodarskom rastu

U odnosu na ostale članice Europske unije, obrazovanje, istraživanje i razvoj u Hrvatskoj skoro u potpunosti financiraju se iz proračuna. Poreznim olakšicama za poduzeća koja investiraju u istraživanje i razvoj potrebno je izmijeniti strukturu ulaganja na način da se dio od planiranog porasta izdvajanja za istraživanje, razvoj i obrazovanje pokrije kroz privatni sektor koji bi time utjecao i na cijelu transformaciju postojećeg sustava. Jače povezivanje poduzeća s obrazovnim sustavom poduzećima bi omogućilo stjecanje kvalitetnijih kadrova i povećanu potražnju za njihovim proizvodima i uslugama jer će se regije u kojima će poduzeća značajnije investirati u istraživanje i razvoj ubrzano razvijati u odnosu na druge regije u Hrvatskoj te će bilježiti veće prosječne plaće i bolju obrazovnu strukturu stanovništva.

U Mostu smatramo kako je potrebno implementirati dvije jednostavne mjere koje bi pozitivno utjecale na ulaganje u spomenuta područja. Prva mjera je jedinstveno, dvostruko umanjenje porezne osnovice za sva ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj. Druga mjera predviđa delimitiranje iznosa za porezno priznate donacije obrazovnim i znanstveno-istraživačkim institucijama. Priznavanje ovih troškova kao porezno relevantnih troškova koji umanjuju poreznu osnovicu zasigurno bi povećalo investicije zasnovane na znanju i novim tehnologijama koje stvaraju visoku dodanu vrijednost. Time bismo napravili i jedan korak više prema zemlji znanja, pametne ekonomije i visoke tehnologije.

Poljoprivreda – strateška grana gospodarstva i sigurnosno pitanje

S epidemijom bolesti COVID-19 u hrvatskoj se javnosti nakratko izoštrila svijest o problemima s kojima se suočava hrvatska poljoprivreda i njezini najvažniji akteri – poljoprivrednici. Kratkoročni poremećaji u svjetskim i europskim lancima distribucije roba otvorili su u Hrvatskoj raspravu o samodostatnosti u proizvodnji hrane. Opravdano je javnost postavljala pitanje postoji li u Hrvatskoj proizvodnja hrane koja je dovoljna da na srednji ili duži rok zadovolji osnovne potrebe domaćeg stanovništva. Imajući na umu to pitanje, treba jasno utvrditi, što uostalom poljoprivredna struka već godinama i čini, da je Republika Hrvatska propustila odrediti i razvijati poljoprivredu kao stratešku granu gospodarstva. Štoviše, u mandatu prošle, pa i prijašnjih vlada, poljoprivreda se nalazila na marginama hrvatskog gospodarstva.

Opisani status poljoprivrede stvorio je brojne probleme i neučinkovitosti pa su, premda se u hrvatsku poljoprivredu ulaže sredstava više no ikada, krajnji rezultati sve mršaviji. Dijagnoza i popis problema u poljoprivredi već su odavno svima dobro poznati: neobrađena poljoprivredna zemljišta, niski prinosi, relativno niska razina tehnologije proizvodnje, negativna trgovinska bilanca, nepovoljna struktura poljoprivrednih gospodarstava u pojmovima veličine zemljišta i starosne i obrazovne strukture upravitelja poljoprivrednog gospodarstva te ovisnost o potporama. Sve navedeno, pa i neki drugi problemi, utječu na niske dohotke u poljoprivredi, nekonkurentnost na globalnom tržištu i izazivaju ovisnost o uvozu.

Most nezavisnih lista u svojem je kratkome mandatu na čelu resora poljoprivrede otvorio neka od ključnih pitanja, a najzapaženija inicijativa Mosta odnosila se na suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi.

Shvaćajući važnost poljoprivrede za hrvatsko gospodarstvo i očuvanje ruralnog dijela hrvatskog teritorija te uzimajući u obzir da je domaća proizvodnja hrane ujedno i sigurnosno pitanje, Most će se u novom mandatu snažno zalagati da se poljoprivreda odredi kao strateška gospodarska grana i da se u skladu s tim hitno otpočne s rješavanjem problema u poljoprivredi.

Most će raditi na uvođenju pravednih odnosa i reda u sustav poljoprivrednih djelatnosti. Na prvome mjestu, zauzimat ćemo se za promjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Pogrešne i nesustavne politike gospodarenja poljoprivrednim zemljištem stvorile su tijekom vremena brojne anomalije koje negativno utječu na učinkovitost hrvatske poljoprivrede. Standardni problemi s evidencijama o nekretninama, sporovi i nedoumice oko vlasničkih prava, izražena usitnjenost zemljišta opterećuju i koče daljnji razvoj poljoprivrede. Osobitu zabrinutost izaziva i spoznaja da je glavni smisao aktualnog sustava raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem ponajprije održavanje političke moći i pozicija, a ne njegova učinkovita uporaba. Suprotno tome, Most će stvoriti transparentni zakonski okvir upravljanja poljoprivrednim zemljištem. Njime će se jasno odrediti prednost na natječajima onim kandidatima čiji proizvodi imaju najvišu dodanu vrijednost. Most će se osobito zalagati da poljoprivredno zemljište ostane rezervirano za poljoprivrednike u Hrvatskoj sve dok oni ne dostignu jednaku ekonomsku snagu onih iz drugih država. Radit ćemo i na osnaživanju kontrolnih mehanizama radi suzbijanja velikog broja nepravilnosti i manipulacija u korištenju zemljištem poput "podzakupa", lažnog prikazivanja proizvodnje ili nepoštivanja gospodarskih programa temeljem kojih su ostvarene prednosti na natječajima za dodjelu zemljišta i slično. Kada je u pitanju problem usitnjenosti poljoprivrednog zemljišta, pokrenut ćemo mjere okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta poput komasacije, svjesni da prije toga treba u bitnome izmijeniti i zakonski okvir koji je uređen (lošim!) Zakonom o komasaciji poljoprivrednog zemljišta iz 2015.

Most će se zalagati i za preoblikovanje sustava potpora u poljoprivredi s ciljem da se smanji i dokine ovisnost poljoprivrednika o potporama. Smatramo kako potpore treba usmjeriti prema malim i srednjim gospodarstvima te osobito prema mladim poljoprivrednicima uz naglasak na osjetljive sektore poput mesa, mlijeka, voća i povrća, gdje se potpore trebaju isplaćivati u punom iznosu u obliku akontacije. Republika Hrvatska poticat će modernu biljnu proizvodnju (precizna poljoprivreda), navodnjavanje i ekološku poljoprivredu. Posebno će se voditi računa o uspostavljanju učinkovitog nadzora korištenja poticaja i potpora u poljoprivredi kako bismo izbjegli situaciju da Republika Hrvatska, odnosno svi porezni obveznici, vraćaju potpore Europskoj uniji.

Most će promicati važnost i ulogu poslovnog udruživanja poljoprivrednika kao strategije tržišnog pozicioniranja i povećanja pregovaračke moći obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Osim toga, osigurat ćemo funkcionalnost lanaca distribucije prehrambenih proizvoda od proizvođača do potrošača uz minimalan angažman posrednika i to kroz uključivanje IT sektora u izgradnji digitalnih platformi.

Energetika u funkciji gospodarstva i građana

Glavni je cilj MOSTA razvoj energetike baziran na novim energetskim konceptima koji će trajno pridonijeti da energetika bude u službi gospodarstva kroz poticanje razvoja tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, liberalizaciju tržišta, veće zapošljavanje uz trajnu težnju za energetskom neovisnosti.

Most podupire sva nastojanja da se svim građanima, a naročito ranjivim skupinama te ruralnim i otočkim zajednicama, zajamči sigurna, održiva i povoljna energija. Hrvatsku vidimo kao predvodnicu u tranziciji prema niskougljičnoj i klimatski neutralnoj energetici. U ovom je trenutku hrvatski rast proizvodnje iz obnovljivih izvora 2,5 puta sporiji od europskog i 3,5 puta sporiji od svjetskog, što ne odgovara našim realnim mogućnostima ni međunarodnim obvezama.

Kao mediteranska zemlja s puno sunčanih dana, slabo koristimo potencijal solarne energije koja čini tek 4 % obnovljive energije i 0,51 % ukupne proizvedene električne energije u Hrvatskoj. S 14 fotonaponskih kWh po stanovniku godišnje Hrvatska je daleko iza većine sjevernih zemalja Europske unije, a s Italijom i Grčkom koje su na 350 kWh još se dugo neće moći mjeriti. Most želi početi koristiti taj veliki potencijal i zato smo u Hrvatskom saboru predložili Zakon o mikrosolarima koji regulira samoopskrbu iz obnovljivih izvora energije, a ponajviše fotonaponskom energijom.

U svim državama koje, poput Hrvatske, nedovoljno iskorištavaju potencijal solarne energije energetski siromašnim građanima treba financirati ugradnju mikrosolara novcem iz europskih programa. Istraživanja kažu da je danas čak 30 posto Europljana energetski siromašno te da njih 54 milijuna ne može zagrijati svoj dom. Građanin proizvođač energije dugoročno je neovisan, financijski i energetski racionalan te odgovoran prema okolišu. Za Hrvatsku bi popularizacija ovakvog modela sredstvima Europske unije značila povećanje udjela solarne energije na 10 % ukupno utrošene energije u svega nekoliko godina, što bi za posljedicu imalo smanjenje emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora za 4 % ili 650 kt CO2eq. Preko 90 % potrebne opreme proizvodi se u Hrvatskoj pa bi šira primjena ovog modela, uz uštede malim i srednjih poduzetnicima, generirala i gospodarski rast.

Energetska neovisnost u postojećim je geopolitičkim okolnostima iznimno važna. Most podupire diversifikaciju dobavnih pravaca prirodnog plina (plutajući LNG terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod) kako bi se ukinuo monopol, stvorili tržišni uvjeti, zajamčila sigurnost dobave i ojačala hrvatska pozicija na energetskoj karti Europe. Protivimo se izgradnji Sjevernog toka 2 koja nije usklađena s ciljevima energetske unije i Europu čini još ovisnijom o ruskom plinu.

Cjelokupan izborni program Mosta nezavisnih stranaka dostupan je ovdje. Sutra pogledajte kakav gospodarski program nudi koalicija Stranke s imenom i prezimenom, Fokusa i stranke Pametno.