Korona i biznis
23. travanj 2020.

Građevinari se pripremaju povući operativu s mora u metropolu

Potražnja za stanovima bit će putokaz investitorima koliko novca treba ulagati i u što – u obnovu starih zgrada ili gradnju novih. Građevinari, koji se sad ionako ne nadaju novim poslovima u turizmu, čekaju investitore, a oni pak čekaju donošenje zakona o obnovi Zagreba

U sljedećih nekoliko godina građevinari neće imati ni izbliza toliko posla za potrebe turizma kao dosad, ali Zagrepčani i dio Krapinsko-zagorske županije vape za obnovom nakon nedavnog potresa koji je prouzročio štetu od 42 milijarde kuna. Logično je zapitati se hoće li se novac za investicije preliti u obnovu ponajprije zagrebačkih zgrada, ali to se nitko ne usuđuje prognozirati. Najprije, pitanje je tko će financirati obnovu privatnih stanova, a situacija s pandemijom dodatno usložnjava to pitanje. Kao posljedica na nekretninskom tržištu očekuje se pad cijena stanova u starom dijelu Zagreba, no cijene novijih zgrada ostat će na dosadašnjoj razini – osim ako korona ne dokrajči krhko hrvatsko gospodarstvo.

Iza kulisa političke pozornice na kojoj se očekuju odluke o financiranju obnove, čujemo od svojih izvora, dio stanovnika zagrebačkog centra prilično jako pritišće da država velikim dijelom preuzme financiranje obnove zgrada (stanova). Riječ je o dijelu Zagreba u kojem žive ili imaju stanove poznate javne osobe i dio njih preko njima bliskih političkih stranaka najviše pritišće lokalnu i državnu vlast. Da nismo suočeni s pandemijom, gotovo bismo sigurno mogli tvrditi da bi im se izišlo ususret, no budući da ćemo desetke milijardi kuna iz državnog proračuna upumpati u gospodarstvo, a i lokalne vlasti neće ostvariti planirani prihod iz poreza na dohodak te još ne znamo koliko ćemo dugo trpjeti posljedice pandemije, još nije sigurno hoće li i koliko država i Grad Zagreb sudjelovati u obnovi privatnih zgrada. Premda bi, barem prema ministru graditeljstva i prostornog uređenja Predragu Štromaru, država trebala snositi dio troškova.

Jedan od naših sugovornika pak smatra da država ne bi nikako smjela sufinancirati privatne objekte zato što su ih vlasnici trebali osigurati i pogotovo zato što su mnogi od njih, kaže, i pričuvu plaćali prema zakonskom minimumu. No tu lobiranju nije kraj jer dok se priprema zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice, čujemo da lobisti već potajno sugeriraju rješenja o materijalima koji bi se upotrebljavali u obnovi. Primjerice, inženjer s četrdesetogodišnjim iskustvom kaže da se koplja lome oko toga kako će se zakonom i podzakonskim aktima propisati obnavljanje zgrada, o čemu ovisi hoće li se pri obnovi, primjerice, rabiti karbonska vlakna ili kabeli od visokovrijednog čelika. Svi oni bliski su strankama na vlasti i politika će na kraju odlučiti, to je jasno, no za sada nema informacija o tome hoće li vlast prihvatiti potpuno mišljenje struke ili će ipak malo izići i ususret interesnim skupinama.

Što će se obnavljati, a što rušiti, povlači za sobom i pitanje kretanja cijena nekretnina u Zagrebu. Vlasnik agencije za nekretnine Opereta Borislav Vujović kaže da će na cijenu utjecati kvaliteta zgrade, a tek u sljedećem razdoblju i pandemija, ovisno o tome koliko ćemo dugo trpjeti njezine posljedice. Kao posljedica potresa 'normalizirat će se cijena', kako se izrazio Vujović, pojedinih vrsta nekretnina jer su u Zagrebu i stari i novi stanovi bili jednako skupi. Dugim riječima, past će cijene starih stanova koji su lošije građeni od novijih, ali ne jednako svima.

Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.