02. listopad 2019.

Helikopterski novac - sprječavanje recesije dijeljenjem novca građanima

 foto Getty Images

U strahu su velike oči, a u panici su valjda pune gaće, ako je suditi prema poplavi inače rubnih ekonomskih teorija oživljenih u posljednje vrijeme za potrebe nadolazeće recesije, kad se već odluči konačno pojaviti. Tako se u posljednje vrijeme, pored moderne monetarne teorije, sve više raspravlja i o staroj ideji Miltona Friedmana iz 60-ih godina prošlog stoljeća, 'helikopterskom novcu'.

Prema nobelovcu, kada sve ostalo zakaže, protiv recesije se treba boriti dijeljenjem novca građanima. Doslovno. Središnja banka treba naštancati novce i jednostavno ih dati građanima da ih potroše kako bi se time potaknula potrošnja i, posljedično, oživjela gospodarska aktivnost.

S obzirom da su instrumenti monetarne politike u ovom trenutku više-manje iscrpljeni, a fiskalna vlast još ne pokazuje previše želje za uključivanjem, ovakva ideja dobila je na popularnosti, premda u nešto drugačijem ruhu. Nova verzija uzima na znanje da novac kroz kvantitativno popuštanje često 'zaglavi' kod komercijalnih banaka, pa ga želi riješiti izbjegavanjem transmisijskog sustava koji uključuje komercijalne banke izravnim financiranjem potrošnje, tako da središnje banke, umjesto da ga same dijele, novac daju državama koje onda porezima i/ili izravnim transferom taj novac dijele građanima.

Prvi očiti problem je narušavanje neovisnosti središnjih banaka, koja postoji s dobrim razlogom. Države, naime, imaju običaj neumjereno trošiti, stoga bi bilo nužno da monetarna vlast ima konačnu riječ i mogućnost 'zatvaranja pipe', no to nije jedini problem. Nedavno objavljeno istraživanje u Nizozemskoj pokazalo je da su kućanstva spremna potrošiti samo 30 posto poklonjenog novca, pa se otvara pitanje bi li i ovako podijeljeni novac na kraju zaista završio odmah u ekonomiji.

Ekonomisti su iz tih razloga oprezni prema konceptu 'čarobnog štapića' i pozivaju na iskorištavanje nekih konvencionalnijih alata. Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek, primjerice, sugerira aktivnije sudjelovanje fiskalne politike, dok Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta predlaže dugom financirani fiskalni transfer kombiniran sa prelaskom na ciljanje nominalnog BDP-a od strane središnje banke, umjesto ciljanja inflacije.

Cijeli tekst pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.