- Nakon snažnog pada gospodarskih aktivnosti u drugom tromjesečju, uslijedio je isto tako, snažan oporavak. Industrijska se proizvodnja brzo oporavila, čak je u nekim sektorima dosegla i više razine od onih prije krize. Također, brzo se oporavila i građevina i blizu je svojih maksimuma, dok je trgovina na malo gotovo došla do razine od prije izbijanja koronakrize. Očekivano, pandemijom su najpogođenije usluge. Sadašnja verzija lockdowna, rezultirat će i slabijom dinamikom oporavka u četvrtom kvartalu. Zbog toga očekujemo da bi se u 2020. realni BDP-a mogao smanjiti 8,9 posto, dok se u 2021. očekuje rast BDP-a od oko pet posto – rekao je na brifingu novinarima Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), predstavljajući Projekciju monetarne politike za 2020. i 2021. godinu.
Na pad BDP-a utjecao je pad izvoza i osobne potrošnje. U slijedećoj godini HNB očekuje rast osobne potrošnje i izvoza, prvenstveno rast izvoza usluga, odnosno turizma. Pretpostavka je da će iduća turistička sezona biti bolja, ali ne na razini 2019. Analitičari HNB-a ne očekuju da će se BDP oporaviti u 2021. nego bi se tek 2022. mogao vratiti na razinu iz 2019. godine.
- U pesimističnom scenariju, pak, ukoliko se epidemiološka situacija ne stavi pod kontrolu do kraja prvog kvartala iduće godine, taj bi oporavak bio sporiji i razina BDP-a iz 2019. može se očekivati tek 2023. – rekao je guverner Vujčić.
Što se tiče tržišta rada, zbog posljedica pandemijske krize izgubljeno je 50.000 radnih mjesta tijekom 2020. a tijekom 2021. očekuje se blagi oporavak, 0,8 posto. To je u skladu sa ukupnim kretanjem BDP-a i činjenicu da se on tijekom iduće godine neće vratiti na razinu 2019. godine.
U 2020. se očekuje usporavanje stope inflacije na 0,2 posto, a u 2021. HNB očekuje da će ona iznositi jedan posto te da bi do ubrzanja inflacije prvenstveno došlo zbog rasta cijena energije.
Primjetno je smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2020., prije svega zbog pada prihoda u turizmu. Turistička ostvarenja, bila su na tragu optimističnih procjena, Hrvatska je imala najmanji pad broja noćenja stranih gostiju u odnosu na konkurentske zemlje, a ako se promatra potrošnja onda je taj pad još manji i iznosi oko 50 posto u odnosu na 2019. godinu.
Nastavlja se ekspanzivna monetarna politika, i dalje se povećava višak likvidnosti i trenutačno je na povijesno najvišim razinama te iznosi 45 milijardi kuna, što utječe na kamatne stope koje su na povijesno najnižim razinama.
- Ubrzava se rast plasmana poduzećima i usporava rast plasmana stanovništvu. Rast gotovinskih kredita se prepolovio, dok su porasli plasmani poduzećima koja su htjela stvoriti zalihu obrtnog kapitala. U 2021. očekujemo istu razina plasmana stanovništvu, i rast plasmana poduzećima, što je dobro i pogoduje gospodarskom oporavku – istaknuo je Boris Vujčić.