07. srpanj 2021.

HNB upozorio na rizike prilikom korištenja kriptoimovine

Hrvatska narodna banka upozorava na rizike koji nastaju za korisnike prilikom korištenja novih i inovativnih tehnoloških rješenja, prvenstveno kriptoimovine, kojima se mijenjaju ili oponašaju postojeći financijski proizvodi i usluge.

Ulaganjem u kriptoimovinu riskirate izgubiti dio iznosa ili cjelokupni iznos uloženog s obzirom na to da kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojega javnog tijela, objavljeno je u priopćenju HNB-a. Osim toga, uloženi iznos nije osiguran, odnosno nije u sustavu zaštite potrošača, kao npr. sustav osiguranja depozita u kojemu je bankovni depozit osiguran do iznosa od 100.000 eura i nije u sustavu zaštite ulagatelja. Isto tako, ne postoji nadležna institucija kojoj se možete obratiti, priopćio je HNB, kao ni posebna pravna zaštita glede gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu.

Tehnički i ekonomski opis

Kriptoimovina označuje elektroničke zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano. Vrijednost im je određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene. Platne svrhe kriptoimovine gotovo da i nema.

Kao iznimka od pravila da je riječ o elektroničkim zapisima bez vrijednosti, u novije su se vrijeme pojavili tzv. stabilni zapisi. Izdavatelji tih zapisa imaju jamstvo u određenoj vrsti imovine za svaki digitalni zapis, primjerice u zlatu, u gotovini, u vrijednosnim papirima i slično. Svemu tome treba pristupiti s oprezom ponajprije stoga što struktura imovine tvrtki izdavatelja nije transparentna. Stoga, a u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da izdavatelji neće moći pravodobno (likvidnost) ni vrijednosno (solventnost) zadovoljiti potražnju klijenata za iskupom izdanih zapisa, upozorava HNB.

Regulatorni obuhvat

Kriptoimovina je djelomično regulirana pravnim propisima RH i EU-a, i to u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a trenutačno su u tijeku pregovori glede uredbe o tržištima kriptoimovine kojom bi se nastojalo regulirati izdavatelje kriptoimovine. Tom uredbom želi se zaštiti potrošače i uspostaviti jasan pravni okvir za sve sudionike jedinstvenoga europskog tržišta. U Hrvatskoj ne postoje izdavatelji kriptoimovine, dok je njihov broj i volumen u EU-u ograničen. 

Nadležnost

Hrvatska narodna banka nema nadležnost nadzora nad poslovanjem tvrtki ili pojedinaca koji se bave izdavanjem kriptoimovine ili pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom. U dijelu poslovanja koji se odnosi na usluge mjenjačnice virtualnih valuta i skrbničke usluge novčanika kriptoimovine, nadzor nad radom takvih subjekata obavlja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, i to s aspekta u dijelu primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.

Za dio njihova poslovanja koji se odnosi na pružanje usluga ili odnos prema klijentima ne postoji posebno definirana nadležnost regulatora financijskog sustava RH.

Zaštita potrošaća

Pojedinci koji se upuštaju u kupoprodaju kriptoimovine ne uživaju jednaku razinu pravnu zaštite kao što je imaju pri kupoprodaji službenih valuta. Dodatno, u slučaju djelomičnog ili potpunog pada vrijednosti kriptoimovine, ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu.  

Iz Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK) priopćeno je da su, s obzirom na sve češća upozorenja Hrvatske narodne banke na opasnosti ulaganja u kriptovalute, dužni građane informirati o opasnostima ulaganja u tradicionalne financijske proizvode.

Centralnobankarska valuta označuje papirnati novac ili njegov elektronski zapis koji se distribuira, pohranjuje i potvrđuje centralizirano, pod punom kontrolom središnje banke.

Osnovna opasnost ulaganja u centralnobankarske valute, ali i ostale tradicionalne financijske proizvode, leži u činjenici da oni, za razliku od kriptovaluta, imaju centralnog izdavatelja i ‘držatelja’ glavne knjige koji je često netransparentan, a dokazano je sklon i moralnom riziku.

Danas se primjećuju isti trendove na koje, međutim, regulatori ne upozoravaju pa su građani prepušteni na milost i nemilost toksičnih proizvoda kao što je nekad bio kredit u švicarskim francima, piše UBIK

Pojedinci koji se upuštaju u kupoprodaju valuta ili bilo koju drugu aktivnost povezanu s ovakvom vrstom valuta, ne uživaju nikakvu razinu pravne zaštite. Neovisno pak o kojoj se tradicionalnoj valuti radi, ako je držite u poslovnoj banci važno je znati da taj iznos više nije vaš, pa treba napomenuti da, u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da poslovne banke neće moći pravodobno vrijednosno zadovoljiti potražnju klijenata za novcem. Depoziti u poslovnim bankama osigurava država do iznosa od 100.000 eura, stoga u UBIK-u ne preporučuju imanje depozita u iznosu većem od 100.000 eura.