09. travanj 2021.

Hoće li se globalnim minimalnim korporativnim porezom stati na kraj poreznim oazama?

Janet Yellen   

piše: Domagoj Mataić

Administracija američkog predsjednika Joe Bidena želi povećati namete svjetskim multinacionalnim kompanijama, kao dio ambicioznog prijedloga globalnog minimalnog korporativnog poreza. Plan bi se odnosio na globalnu dobit najvećih poduzeća, uključujući velike američke tehnološke grupacije, bez obzira na njihovu fizičku prisutnost u određenoj zemlji.

Američka ministrica financija Janet Yellen razgovarala je o tome s više od 140 međunarodnih kolega unutar Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u Parizu. Cilj vlada naprednih ekonomskih zemalja jest obeshrabriti multinacionalne kompanije od prebacivanja dobiti i poreznih prihoda u zemlje s niskim porezima bez obzira na to gdje se njihova prodaja ostvaruje. Sve više prihodi od nematerijalnih izvora kao što su patenti za lijekove, softver i tantijemi na intelektualno vlasništvo migrirali su u te jurisdikcije omogućujući tvrtkama da izbjegnu plaćanje viših poreza u svojim matičnim zemljama. 

S dogovorenim globalnim minimalnim porezom, Bidenova administracija nada se da će obećanje o stabilnijem međunarodnom poreznom sustavu zaustaviti širenje nacionalnih digitalnih poreza i razbiti princip izbjegavanja plaćanja poreza i premještanja dobiti. Također, očekuju smanjenje erozije porezne osnovice bez stavljanja američkih poduzeća u nepovoljan financijski položaj i omogućujući im da se natječu u inovacijama, izgradnji infrastrukturi i drugim područjima.

Washington je zaprijetio da će primijeniti carine na pojedine zemlje, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Italiju i Španjolsku, zbog digitalnih poreza koje se od američkih tehnoloških kompanija traži da plate. Cilj OECD-a i zemalja skupine G20 je postizanje konsenzusa do sredine godine, ali razgovori o globalnom korporativnom minimumu tehnički su jednostavniji i politički manje sporni.

Očekuje se da će minimalni porez činiti najveći dio dodatnog poreza na dobit u iznosu od 50 do 80 milijardi dolara za koji OECD procjenjuje da će tvrtke na kraju plaćati na globalnoj razini ako se dogovori postignu. Ako se zemlje dogovore o globalnom minimumu, vlade bi i dalje mogle odrediti koju lokalnu stopu poreza na dobit žele. Međutim, ako tvrtke plaćaju niže stope u određenoj zemlji, njihove matične vlade mogle bi ‘povećati‘ svoje poreze na dogovorenu minimalnu stopu, eliminirajući prednost prebacivanja dobiti u poreznu oazu.

OECD je prošlog mjeseca priopćio kako su se vlade uglavnom već složile oko osnovnog podizanja minimalnog poreza, iako stopa ostaje za dogovor. Međunarodni porezni stručnjaci kažu kako je to najproblematičnije pitanje.

Talijanski premijer Mario Draghi, koji također predsjeda skupinom G20 ove godine, izjavio je kako u cijelosti stoji iza poziva SAD- a na globalni minimalni porez na dobit. Kao jedna od zemalja koja je  uvela digitalni porez, potpora Italije američkim prijedlozima bit će važna u osiguravanju šireg  konsenzusa.

- Konstruktivan stav nove američke administracije odlučujući je korak koji će znatno olakšati postizanje dogovora o tome kako oporezivati digitalno gospodarstvo. Njemačka vlada uvjerena je da  se dogovor o tome može postići do sredine 2021. godine. – izjavilo je njemačko ministarstvo financija

U pozadini zalaganja za globalni minimalni porez nalazi se trenutačni poticaj Bidenove administracije da poveća poreze u nastojanju subvencioniranja infrastrukturnog paketa fiskalnih poticaja. Bidenova administracija želi podići stopu poreza na dobit u SAD-u na 28 posto pa je predložila globalni minimum od 21 posto - dvostruko više od stope sadašnjeg poreza. Također želi da se minimum primjenjuje na američka poduzeća bez obzira na to gdje se ostvari oporezivi dohodak.

Taj je prijedlog daleko iznad minimalnog poreza od 12,5 posto o kojem se ranije raspravljalo u razgovorima s OECD-om, što je razina koja se podudara s irskom stopom poreza na dobit.

SAD je dugo bio neumješan po pitanju oporezivanja dobiti na globalnoj razini, sa stopom od 35 posto u odnosu na međunarodni prosjek od 24 posto, sve dok bivši predsjednik Donald Trump 2017. godine nije smanjio poreznu stopu na 21 posto. Ali čak ni to nije spriječilo druge zemlje da snize svoje stope kako bi privukle multinacionalne kompanije. The Post je napomenuo da je devet zemalja snizilo stopu poreza na dobit samo prošle godine.

 

 

.