Vijeće EU-a ima 200-tinjak radnih skupina, a svakom od njih predsjedavat će Hrvati, bilo iz ministarstava ili iz stalnog predstavništva u Bruxellesu. Prvi sastanci kreću u siječnju, kada će svaki predsjedavajući Hrvat za svaku radnu skupinu članovima morati biti u stanju predstaviti strategiju i prioritete tijekom hrvatskog predsjedanja.
Lider je na 20 ministarstava poslao upit o tome koja će područja biti otvorena tijekom predsjedanja za svaki pojedini resor, koje teme su strateški važne za Hrvatsku i za koje će se ponajviše zalagati. Dobili smo osam odgovora, s time da dva ministarstva (Ministarstvo uprave i Ministarstvo graditeljstva ), ne predsjedavaju niti jednom radnom skupinom.
Evo što poručuju iz raznih ministarstava
MORH: Veći budžet za obrambeni fond i uključivanje srednjeg i malog poduzetništva
Prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u području obrane bit će provedba i koherentnost postojećih inicijativa kao što su PESCO, Europski obrambeni fond i vojna pokretljivost. Nadalje jačanje EU-NATO suradnje i transatlantskih odnosa, jačanje industrijske dimenzije obrane, posebno u kontekstu Europskog obrambenog fonda, gdje se zalažemo za alociranje dostatnih sredstava u okviru višegodišnjeg financijskog okvira te potičemo što veće uključivanje srednjeg i malog poduzetništva. Uložit ćemo daljnje napore EU u jugoistočnoj Europi, u području jačanja kapaciteta i otpornosti partnera u suočavanju s hibridnim prijetnjama; strateškog komuniciranja i korištenju mehanizama u okviru EU-NATO suradnje.
Ministarstvo poljoprivrede: Nastavak isplata potpora našim poljoprivrednicima i ribarima
Tijekom HRPRES2020 u AGRIFISH području glavna tema bit će nastavak pregovora oko reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), odnosno postizanje dogovora o paketu prijedloga uredbi za razdoblje 2021.-2027. S obzirom da u dosadašnjem dijelu pregovora nije postignuta potrebna razina usuglašavanja, uskoro se od strane EK očekuje objava prijedloga tzv. Prijelazne uredbe, koja će omogućiti da se premosti razdoblje između dva programska okvira. Postizanje dogovora oko ovoga prijedloga bit će jedan od osnovnih prioriteta RH u području poljoprivrede. U okviru Zajedničke ribarstvene politike nastavit će se pregovori oko prijedloga Uredbe o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te Uredbe o kontrolama u ribarstvu.
Ove aktivnosti ujedno su strateški važne i za Hrvatsku budući da nam je osnovni cilj omogućiti nesmetani nastavak provedbe projekata i isplata potpora našim poljoprivrednicima i ribarima. Pored toga, istaknut ćemo problem daljnjeg razvoja ruralnih zajednica i izazove s kojima se susreću države poput Hrvatske, u kontekstu sve veće depopulacije tih krajeva. U tom smislu bavit ćemo se temama poput potencijala obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, biogospodarstva, pametnih sela i inovacija u poljoprivredi, što sve može doprinijeti zadržavanju stanovništva u ruralnim područjima. U širem području bavit ćemo se i temama poput biljnog zdravstva, prevencije, kontrole i iskorjenjivanja bolesti domaćih životinja, a aspekt zaštite potrošača bit će sagledan u kontekstu poduzimanja mjera za sprječavanje prijevara vezanih uz hranu.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU: Pregovori o kohezijskoj politici ključni su za daljnje investicije i zapošljavanje u Hrvatskoj
Za pravovremenu realizaciju i početak provedbe korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova ključno je da se proračun Europske unije, oko kojeg su pregovori u tijeku, usvoji što ranije. Istovremeno se pregovora i o potrebnom regulatornom okviru. Usvajanje zakonodavnog paketa za kohezijsku politiku, vodeću europsku investicijsku politiku kompleksan je politički proces za kojeg očekujemo kako će tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a ostvariti značajan napredak. Zakonodavni paket obuhvaća pet Uredbi, od kojih će se za vrijeme predsjedanja pregovarati o njih četiri. Također, izgledno je da će se upravo za vrijeme hrvatskog predsjedanja raspravljati i o najavljenom prijedlogu Uredbe o Fondu pravedne tranzicije. Rad na ovom regulatornom okviru osigurat će pravovremenu pripremu nacionalnih operativnih programa kojima će se omogućiti korištenje i povlačenje sredstava iz europskog proračuna.
Kohezijska politika predstavlja za Hrvatsku instrument osiguravanja daljnjih investicija, poticanja rasta i stvaranja dodatnih radnih mjesta. Ostvarivanje napretka u međuinstitucionalnim pregovorima oko paketa Kohezijske politike krucijalno je za Hrvatsku, ali i ostale države članice, kako bi se pravovremeno započelo s procesom programiranja i provedbe nadolazećeg financijskog razdoblja 2021.-2027. Svi napori usmjereni su ka pružanju stvarnog doprinosa Hrvatske smanjenju razlika između država članica, jačanju konvergencije i osiguravanja uravnoteženog regionalnog razvoja u Europskoj uniji.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture: Najvažniji su transeuropska prometna mreža i financijski instrument CEF
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u skladu sa svojim djelokrugom u Vijeću Europske unije sudjeluje u formaciji Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku, i to u dijelu prometa (u potpunosti nadležno) i telekomunikacija (su-nadležni s drugim tijelima). Teme od strateškog značaja za Hrvatsku, u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture vezane su uz transeuropsku prometnu mrežu te financijski instrument CEF (eng. Connecting European Facility). Za vrijeme hrvatskog predsjedništva moguća je i rasprava o smanjenju utjecaja prometa na okoliš.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike: Tranzicija na niskougljično gospodarstvo, zaštita bioraznolikosti i morskog okoliša
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nadležno je za Vijeće za okoliš (ENVI) i Vijeće za energetiku (TTE – Energy) i djelatnici Ministarstva predsjedavat će ukupno trima radnim skupinama unutar ova dva vijeća. Prema najavi nove Europske komisije Ministarstvo očekuje donošenje Europskog zelenog sporazuma (European Green Deal) koji će otvoriti mnoga pitanja ključna u postizanju klimatske neutralnosti EU-a, kao što su aktualna legislativa iz područja klime, novi strateški okvir za očuvanje biološke raznolikosti, novi akcijski plan za kružno gospodarstvo kao i Novi program djelovanja Unije za okoliš (8EAP). S obzirom na cjelokupnu raspravu o niskougljičnoj tranziciji, i područje energetike bit će prožeto aktivnostima i mjerama vezanim za smanjenje emisija i razvoj niskougljičnog gospodarstva.
Od izuzetne važnosti smatramo teme tranzicije na niskougljično gospodarstvo s ciljem postizanja klimatske neutralnosti, uspostavu novog globalnog okvira za zaštitu bioraznolikosti za period nakon 2020., zaštitu morskog okoliša od onečišćenja s ciljem razmatranja načina sprečavanja nastanka otpada, kao i nastavak rada na uspostavi i provedbi energetske unije i na prijelaz na čistu energiju.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava: Rasprave o stjecanju vještina i jačanju dobrobiti zaposlenih na radnom mjestu
Prema neslužbenim najavama nova bi Europska komisija u prvih sto dana rada trebala objaviti dva nova prijedloga, jedan vezan uz minimalnu plaću, a drugi uz implementaciju Europskog stupa socijalnih prava. U ovom trenutku nije poznato hoće li navedeni prijedlozi biti zakonodavni ili nezakonodavni akti no očekuje se rasprava o njima tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. U okviru nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava tijekom HR PRES-a planiramo pokrenuti raspravu i usvojiti zaključke o važnosti stjecanja vještina radi veće zapošljivosti radne snage i povećanja produktivnosti te raspravu o važnosti jačanja dobrobiti zaposlenih na radnom mjestu.