04. rujan 2021.

HRVATSKA KVAKA 22: Zašto su dobre vijesti o BDP-u, potrošnji i turizmu dugoročno loše za gospodarstvo

Kvaka 22

   

Još se nije stišalo slavlje nakon objave Državnog zavoda za statistiku da je BDP u drugom kvartalu rastao 16,1 posto, a već je stigao podatak o potrošnji, koja je u prvih sedam mjeseci porasla 12,6 posto. Dodatni razlog za zadovoljstvo odlične su turističke vijesti s Jadrana o sezoni koja je prema rezultatima blizu rekordne 2019. godine.

Zaredale su očekivane slavljeničke izjave iz Vladinih redova: opravak je brži od očekivanja; potvrda je to Vladina snažnog odgovora na krizu; najesen slijedi povećanje projekcije rasta za 2021.; cijelu smo Hrvatsku javnost izveli na put optimizma…

Oduševljenju su se pridružili i analitičari: nakon četiri kvartala pada izašli smo iz recesije; izgledi za gospodarski oporavak sve više poprimaju oblik slova V; rast bi mogao biti i održivijega karaktera… I HGK očekuje da ćemo ostvariti znatan gospodarski oporavak ove, te znatan rast sljedeće godine.

Tek bi ponetko sramežljivo spomenuo nisku bazu za usporedbu – od travnja do lipnja prošle godine zabilježen je, naime, rekordan pad od 14,4 posto, pa je ovogodišnji BDP još uvijek malo manji od onog iz 2019. (u drugom kvartalu za 0,7 posto, a u prvom polugodištu za 0,3 posto). Naravno, tu su i ograde u pogledu očekivanja do kraja godine, koja će biti vrlo dobra samo ako ne bude zaoštravanja u vezi s COVID-19.

No, kako sada stvari stoje, i treći kvartal, koji uključuje dva ključna turistička mjeseca i posezonu (za koju su odlične najave), mogao bi rezultirati nastavkom velikog rasta svih makroekonomskih pokazatelja.

U tome je kvaka 22 prema kojoj se samo luđake može poslati kući s fronta, no onaj tko je lud ne može zatražiti povratak jer bi to značilo da je zapravo zdrav. Prema toj logici iz romana Josepha Hellera, što su ekonomski rezultati lošiji, manje je mogućnosti za reforme, ali što su rezultati bolji, to je u vlasti manja volja za temeljitom rekonstrukcijom gospodarskog i cijelog državnog sustava. Umjesto da je ruku pod ruku s objavom rasta BDP-a od 16,1 posto predstavljena temeljita reforma zdravstva, vlast je najavila samo otvaranje unutrašnjih prostora u kafićima i ukidanje potpora. Uz to se pumpaju očekivanja od love koju očekujemo iz EU, što bi trebao biti dodatan zamašnjak.

Problem je što će to biti samo zamašnjak trenutačnog rasta (dok traju infrastrukturni radovi), ali ne i razvoja. Nakon iskorištavanja te love ostat će nam tek Trg pravde, novi bolnički kapaciteti i uređaji i nove škole. A bojim se da će prave reforme zdravstva, pravosuđa, školstva i cijele glomazne i neefikasne državne uprave, koje su pravi okidači razvoja, ostati samo mrtvo slovo na papiru poslanom ovog proljeća u Bruxelles.