09. ožujak 2021.

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom BDP-a na kraju 2020.

Pad BDP-a   

Hrvatska je u skupini zemalja EU-a koje su u četvrtom tromjesečju 2020. godine bilježile najveći pad BDP-a na godišnjoj razini, uz bok Grčkoj i Španjolskoj, pokazalo je u utorak istraživanje europskog statističkog ureda.

Najveći je pad aktivnosti u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca prema sezonski prilagođenim podacima bilježila Španjolska, za 9,1 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, slijedi Grčka s padom BDP-a za 7,9 posto.

Hrvatsko je gospodarstvo prema sezonski prilagođenim podacima u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca palo 7,1 posto u usporedbi s istim razdobljem godine ranije. U prethodnom tromjesečju smanjeno je na godišnjoj razini 9,8 posto.

U skupini je Italija s padom aktivnosti za 6,6 posto. Najblaži pad BDP-a bilježila je na kraju prošle godine Irska, za 0,2 posto.

Rast aktivnosti na godišnjoj razini bilježio je samo Luksemburg, za 1,4 posto.

Zaustavljeni oporavak

Tromjesečna usporedba signalizira posustajanje aktivnosti pred kraj godine kada je Europu zahvatio novi val pandemije koronavirusa i vlade su bile prisiljene ponovo uvesti stroge epidemiološke mjere.

Eurostat je među zemljama EU-a s najvišim tromjesečnim stopama rasta izdvojio Rumunjsku, Maltu, Hrvatsku i Grčku. 

Najsnažniji je rast BDP-a u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca u odnosu na prethodno tromjesečje prema sezonski prilagođenim podacima bilježila Rumunjska, za 4,8 posto te Malta s 3,8 posto.

Hrvatsko je gospodarstvo prema sezonski prilagođenim podacima u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju poraslo 2,7 posto na tromjesečnoj razini, naglo usporivši u usporedbi s razdobljem od srpnja do rujna kada su aktivnosti porasle 8,2 posto.

Grčka je bila izjednačena s Hrvatskom po tromjesečnoj stopi rasta BDP-a u posljednja tri mjeseca 2020. 

Najsnažniji pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježila je pak Irska, za 5,1 posto. Slijedi Austrija s padom aktivnosti za 2,7 posto, te Italija i Francuska gdje su se smanjile 1,9 odnosno 1,4 posto.

Pogođena potrošnja kućanstva

Eurostat je ujedno neznatno izmijenio procjene za EU i eurozonu, koje sada pokazuju blaži pad aktivnosti u posljednja tri mjeseca 2020. u odnosu na isto razdoblje godine ranije, za 4,6 posto u EU, te za 4,9 posto u eurozoni, prema sezonski prilagođenim podacima.

Sredinom veljače statističari su pad u EU procijenili na 4,8 posto, te na 5,0 posto u eurozoni.

U trećem tromjesečju BDP EU-a smanjen je na godišnjoj razini 4,1 posto, te 4,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute. 

U odnosu na prethodno tromjesečje gospodarstvo EU-a palo je prema najnovijim Eurostatovim procjenama u posljednja tri prošlogodišnja mjeeca 0,3 posto, za 0,1 postotni bod blaže no što je procijenjeno sredinom veljače. U trećem tromjesečju aktivnost je poskočila 11,6 posto.

BDP eurozone pao je pak a tromjesečnoj razini 0,7 posto. U veljači Eurostat je pad procijenio na 0,6 posto. U razdoblju od srpnja do rujna aktivnost je poskočila 12,5 posto.

Mjere suzbijanja pandemije pogodile su potrošnju kućanstava, koja je bilježila pad na tromjesečnoj razini za oko tri posto. Državna i potrošnja kompanija bili su veći nego u prethodnom tromjesečju, a porastao je i izvoz.