01. srpanj 2020.

Hrvatska poljoprivreda i Europska unija – što je s novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom?

Staklenik Rajska   

Koronakriza neizbježan je uvod u bilo koji plan, program i članak koji zadnjih dana izlazi u javnost. Jednostavno, epidemija je utjecala na sve sfere života, a dosad smo već potrošili brojne stranice na utjecaj raznovrsnih mjera, poticaja i ograničenja na gospodarstvo, pa se možemo odmah posvetiti konkretnoj temi – zajedničkoj poljoprivrednoj politici.

Prošlog je tjedna Europska komisija predložila novi EU proračun gdje ZPP-u od 166,7 milijardi eura za 2021. godinu pripada 55,2 milijarde, uz 813 milijuna eura za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Kako je to prvi godišnji proračun u novom paketu višegodišnjeg financijskog okvira, Europski parlament i Vijeće još trebaju usvojiti VFO, a i privremeni instrument za oporavak Next Generation EU. No, već sada se pojavljuju prvi izazovi za novi ZPP. Za predviđanje o ishodima tih novih politika i proračuna upitali smo Zvonimira Belića iz tvrtke Rajska rajčice, najvećeg proizvođača specijalnih sorti rajčica, smještenog u Kerestincu.

- Ove godine su svi uvidjeli važnost poljoprivredne proizvodnje i toga da su domaći proizvodi dostupni u svakom razdoblju. Kad su se zatvarale tržnice, osnivale su se virtualne, kad su se ponovno otvarale, stajalo se u redovima od par stotina metara za svježe voće i povrće, iako je i dalje ponuda u trgovačkim centrima i dućanima bila solidna. Ne ulazeći u konkretne razloge tih pojava, svi se možemo složiti da je Hrvatska javnost posljednjih mjeseci shvatila vrijednost poljoprivrede. Sada ćemo možda više pažnje posvetiti ovom sektoru, ali je pitanje tko će imati volje i vremena detaljno se posvetiti ZPP-u, na način da poljoprivrednici i ostali što prije dobiju sredstva. Nekad su EU institucije malo spore, a naše preopterećene, pa još možda možemo očekivati i neke promjene nakon parlamentarnih izbora, zatim nakon lokalnih… Sve te, uvjetno rečeno nestabilnosti, mogu utjecati na put 'od riznice do polja' koji prethodi onom 'od polja do stola' – naglasio je Belić.

image
Zvonimir Belić
foto

O tromosti sustava, nastavlja Belić, dosta govori činjenica da povlačenje Odbora za okoliš iz ZPP-a nije shvaćeno previše dramatično, iako je jedan od glavnih ciljeva same reforme ZPP-a zaštita okoliša i smanjenje štetnih posljedica klimatskih promjena.

- Ovdje su potom političke grupacije govorile o tome kako se ne može ponovno godinama odlučivati o ZPP-u, ali ustvari bi se trebalo raditi na tome da strukture budu fleksibilnije, da su rasprave dinamičnije, a odlučivanje jednostavnije i brže. Baš zbog svijeta koji se tako brzo mijenja i nepredvidljivih vremenskih nepogoda, na koje se treba odgovoriti odmah, a ne za nekoliko mjeseci kad prođe niz instanci. Jasno je da se zajedničkim novcem treba upravljati odgovorno i svrsishodno, ali bilo bi dobro da to bude i pravodobno. U novom predviđenom načinu rada ZPP-a zato je obećana racionalizacija administrativnih postupaka, olakšavanje zaštite okoliša i jednostavnija potpora mladim poljoprivrednicima – dodaje Belić.

- ZPP obuhvaća potpore dohotku putem izravnih plaćanja, tržišne mjere za rješavanje teških situacija, poput onih što smo sada imali priliku iskusiti u naglim promjenama potražnje zbog zdravstvene situacije, i mjere ruralnog razvoja – nastavlja Belić.

image
Proizvodnja i pakiranje
foto

- I naša je tvrtka uz EU sredstva udvostručila proizvodnju, pa ako želimo isti scenarij za velik broj domaćih tvrtki, odnosno OPG-ova, Hrvatskoj je u interesu aktivno sudjelovati u reformi, koliko god je to moguće - kaže Belić

Belić dodaje da, iako je Rajska visoko tehnološki razvijena i digitalizirana, mnogi poljoprivrednici u Hrvatskoj još nemaju ni osnovne uvjete za efikasan uzgoj, proizvodnju i prodaju. ZPP bi mogao biti prava prilika da se do 2027. uloži u neke temeljne pretpostavke uspješne poljoprivrede, recimo, sustave navodnjavanja i odvodnje ili sustave hladnjača ili one za protugradnu zaštitu.

- Naš seljak će znati iskoristiti svaki euro koji dobije kroz ZPP, jer takva sredstva čine razliku između propasti i oživljavanja ruralnih krajeva. Daje nadu i činjenica da je EU prepoznala važnost financiranja, primjerice, manjih farmi, zbog kojih mladi ljudi ostaju u svom rodnom kraju. Fi compass istraživanje detaljno prikazuje kakvo je naše stanje i što možemo i trebamo napraviti, samo se možemo nadati da će nadležne institucije i pojedinci uzeti u obzir stvarne potrebe nasuprot nekim ustaljenim, davno odlučenim i zastarjelim, obrascima djelovanja. Poljoprivreda nije relikt prošlosti, već itekako moderna grana, ako želimo da bude takva – zaključuje Zvonimir Belić.