Hrvatska
StoryEditor

Hrvatska vs Srbija: Koliko god susjedi rasli, neće nas stići ni za 50 godina

26. Kolovoz 2021.
Hrvatska vs Srbija
U Srbiji posluje oko dvjesto hrvatskih tvrtki. Ukupna su ulaganja od 1993. premašila 837 milijuna eura i prema tome je Srbija na trećemu mjestu naših ukupnih ulaganja u inozemstvo. Istodobno su srbijanske tvrtke u tom razdoblju u Hrvatsku uložile samo 3,9 milijuna eura, što ih smješta na 31. mjesto ulagača

Srbi se više trude, prilagođavaju se potrebama i zahtjevima europskih kompanija. Nama su poduzetnici, i domaći i strani, još neprijatelji i prema takvu smo pristupu najlošiji u Europi. Kod nas još caruje državni kapitalizam, a Srbi obilno potporama financiraju inozemne ulagače. Doduše, nisu kao Poljaci ili Slovenci uspjeli eliminirati sve tajkune, ali trude se više, zbog čega je ondje više ulagača – rezimira usporedbu svojeg poslovanja u Hrvatskoj i Srbiji Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe čiji je distribucijsko-logistički biznis ispleo mrežu na tržištima dvadeset zemalja.

Zašto uopće usporedba, mnogi će reći, neusporedivoga? Bez obzira na to što je Hrvatska u EU i bez obzira na to što ostajemo vječiti (ne samo) politički rivali, činjenica je da previše tvrtki, statističkih izvoznika, nikada nije naučilo gledati dalje od regije. A regija je... pa, uglavnom Srbija. Dvostruko je veće tržište, zajedno smo bili gotovo stoljeće, a i lani nas je Aleksandar Vučić, u predizborne svrhe, naravno, povukao za jezik tvrdeći da će rasti brže od svih susjeda i – prestići Hrvatsku! To, naravno, nije moguće, što je već 'dokazao' Zenon svojim paradoksima prije više od dvije tisuće godina – pričom o utrci između kornjače i zeca (zec koji trči nikada ne može prestići kornjaču koja se kreće).

Ipak velika razlika

Filozofiju na stranu, iako se čini da je stanje hrvatske ekonomije (još malo pa posljednje prema snazi u EU) beznadno, to ne znači da nas šibaju baš svi veći od nas. Pokazuju to i podaci. Doduše, usporedni podaci od raspada bivše države baš i nisu potpuno relevantni. Točnije, postoje, ali ne mogu se smatrati svetim pismom jer su se u tako velikom rasponu mijenjale statističke metodologije. Stoga u HGK-u, koji nam je dostavio sve tražene podatke, napominju da su ograničeno usporedivi i točni.

Dakle, podaci. Kad smo se razišli, Srbija je nominalno imala veći BDP, ali već 2000. godine izjednačili smo se, nakon čega Hrvatska razvojno odmiče. Lani je naš BDP iznosio 49,3 milijarde eura, a dvostruko veće Srbije 46,5 milijardi. No da razlika nije samo nominalna nego korjenita, pokazuje odnos prema prosjeku BDP-a Unije: Hrvatska je na 64 posto, Srbija na 43. I BDP prema paritetu kupovne moći pokazuje zašto Zenonov paradoks vrijedi i danas: iako se čini da je realni dohodak Hrvata mizeran, s 20.740 eura po stanovniku ipak smo daleko od 12.990 eura, koliko ostvaruju Srbi.

Zašto se onda čini da je Srbija već neko vrijeme u zaletu i da će nas pregaziti? Dijelom je to iluzija zbog činjenice da je lani, u godini kad je svijet stao, pala samo jedan posto. Hrvatska pak – osam! S druge strane, itekako je doprlo do naših granica svesrdno nastojanje susjeda da privuku inozemna ulaganja. Srbija se u posljednjih nekoliko godina pretvorila u meku za strane investitore, i to zato što su oni ne samo iz Europske unije nego i iz Rusije i Kine, s kojima ima odlične političke odnose. K tome je riječ o industrijskim greenfield-investicijama, onima o kojima smo uglavnom sanjali dok su stranci kupovali banke, trgovinu, telekomunikacije, turizam... Evo i brojeva: u 2016. Srbija je zabilježila 67 stranih ulagačkih projekata, 2017. njih 77, a 2018. čak 107 investicija u prerađivačku industriju. Tako je ukupna vrijednost izravnih stranih ulaganja u Srbiju skočila na 5,8 milijardi dolara (Hrvatska je lani prikupila 1,2 milijarde eura), uglavnom u automobilsku industriju, u kojoj ima tradiciju i dobro obrazovanu radnu snagu zbog dugotrajne suradnje s Fiatom. Ulaganja u srbijansku autoindustriju ubrzano rastu od 2015., posebno iz Njemačke i Južne Koreje, kojima se priključila i Kina. Stoga ne začuđuje što se u pretpandemijskoj godini zemlja našla u vrhu ljestvice 50 najuspješnijih država svijeta prema privlačenju greenfield-investicija u 2018. (prema istraživanju Greenfield FDI Performance Indexa 2019.). Na toj listi, očekivano, nije bilo Hrvatske.

Cijeli tekst i kompletnu usporedbu Hrvatske i Srbije čitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.

13. travanj 2024 22:12