09. svibanj 2021.

Hrvatski poduzetnici izgubili oko 700 milijuna kuna

Nikola Nikšić    foto Dražen Lapić

Postoje alati kojima se ti rizici mogu smanjiti, poput unaprijednih (forward) ugovora, ugovora o razmjeni (‘swap‘), ročnih (‘futures‘) ugovora te prirodnog i operativnog ‘hedginga‘, ali o njima se mora dobro promisliti i mudro se njima koristiti

Hrvatski su poduzetnici 2019. na tečajnim razlikama izgubili gotovo 700 milijuna kuna. Nakon što su nekoliko godina profitirali na njima, u posljednjoj godini prije pandemije hrvatski realni sektor počeo je gubiti novac. Prema izračunu Nikole Nikšića, poslovnog savjetnika u Konteru, 2019. prvi su put nakon tri uzastupne godine u plusu izgubili velik novac.

– Kumulativni podaci za 139 tisuća tvrtki koje su predale financijska izvješća indiciraju da su 2016., 2017. i 2018. poduzetnici iz realnog sektora imali 'sreću' i profitirali na tečajnim razlikama, a 2019. ostvarili su negativan neto efekt, odnosno gubitak veći od 685 milijuna kuna – naglasio je Nikšić.

Usporedbe radi, 2016. na tečajnim je razlikama realni sektor bio u plusu za više od pola milijarde kuna, 2017. razlika je bila 1,1 milijardu kuna u korist prihoda, a 2018. smanjila se na gotovo 878 milijuna kuna prihoda.

Pozitivne i negativne tečajne razlike posljedica su, napominje Nikšić, promjena valutnih tečajeva. Pozitivne su tečajne razlike prihodi u skupini financijskih prihoda, a negativne troškovi u skupini financijskih troškova, odnosno rashoda.

– Obračun pozitivnih i negativnih tečajnih razlika može znatno utjecati na ukupne prihode i troškove poslovanja, što utječe i na ukupno ostvaren financijski rezultat – upozorava Nikšić za Lider.

Danas, dodaje, svaku vrstu posla možemo ugovoriti u domaćoj valuti, odnosno u kuni, domaćoj valuti s valutnom klauzulom, a najčešće je to u eurima ili u stranoj valuti. Ugovaranjem obveza koja nije u valuti u kojoj realiziramo prihode izlažemo se, objašnjava, valutnom riziku čijom se aktivacijom mogu povećati ili smanjiti naše mjesečne obveze zbog promjene valutnog tečaja.

– Što poduzeće više radi s inozemstvom, bez obzira na to prodaje li svoju robu ili usluge ili ih pak nabavlja, to je više stavki povezanih sa stranim valutama, kao i knjiženja pozitivnih i negativnih tečajnih razlika. Postoje alati kojima se ti rizici mogu smanjiti, poput unaprijednih (forward) ugovora, ugovora o razmjeni (swap), ročnih (futures) ugovora te prirodnog i operativnog hedginga, ali o njima se mora dobro promisliti i mudro se njima koristiti – zaključio je Nikšić.