09. studeni 2020.

[HRVATSKI SWOT] Dragutin Ranogajec: EU natječaje treba prilagoditi obrtnicima i cijelom malom gospodarstvu

Dragutin Ranogajec    foto Dražen Lapić

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec za Lider je pripremio SWOT analizu hrvatskog obrtništva. No, treba reći da se ne radi o uskoj cehovskoj priči, koja se tiče 'samo' obrtnika, odnosno više od 176 tisuća zaposlenih u obrtništvu. Ranogajčeva analiza dobrim se dijelom odnosi i na cijeli sektor malog gospodarstva. Pritom treba imati na umu da je riječ o više od 134 tisuće poduzetnika (98,6 posto), koji su lani zapošljavali 536 tisuća ljudi (55 posto), i ostvarili 315 milijardi kuna prihoda, što je gotovo 40 posto ukupnih prihoda hrvatskog gospodarstva.  

---Male poduzetnike posebno žulja problem nelikvidnosti. Za razliku od velikih sustava, koji mogu 'izmisliti' novac za plaćanje tekućih obveza, obrtnici i cijelo malo gospodarstvo teže pronalaze novac za plaćanje dospjelih obveza, a i velike kompanije lakše dobivaju odgode plaćanja. Zato Ranogajec nelikvidnost uvrštava i među slabosti (kao posljedice ponovne krize nakon kratkog razdoblja oporavka i usporen rast) i prijetnje – kroz smanjene primitke uz istu razinu fiksnih troškova i plaća, opasnost od ponovnog nepoštovanja rokova plaćanja, nedovoljno razumijevanje banaka i leasing-kuća za izmjenu kreditnih i obveza prema osnovi leasinga, te rast maloprodajnih cijena naftnih derivata.

---Posebno bismo izdvojili zaključke vezane uz fondove EU. Ranogajec upozorava na teško dostupna EU sredstva – od otežanog praćenja natječaja, previsokih ukupnih vrijednosti projekata za sufinanciranje i prevelikog vlastitog udjela do nedostatka vlastitih znanja i konzultantske pomoći za izradu, a osobito za praćenje projekata.
Ipak, priliku vidi u korištenju EU novca u novome financijskom razdoblju ako nacionalni prioriteti operativnih programa budu definirani prema potrebama maloga gospodarstva, kojem trebaju biti prilagođeni i natječajni uvjeti. Spominje i poseban fond za potpore u novim krizama. Nažalost, država zasad ne pokazuje želju da koronanovac usmjeri prema gospodarstvu. Ako se to ne promijeni i ova prilika postat će neprilika.