U narednih 20 godina Hrvatsku očekuju približni gubici ukoliko se ne bude primjenjivala znanost u razvitku prometnog sustava. Vidljivo je da snage postoje, međutim u proteklom razdoblju slabosti i prijetnje su prevladali, a prilike koje su se nudile nisu iskorištene
Hrvatska nije iskoristila svoj prostor atraktivan za vezu srednje Europe s Dalekim istokom. Nažalost, zbog nerazvijenosti i nedovoljnih kapaciteta hrvatskih luka i željezničkog sustava te konkurentnosti Trsta, Kopra i Venecije (Monfalcone), a osobito sjevernoeuropskih luka (Rotterdam, Hamburg i dr.) Hrvatska još uvijek teži ostvariti tehničke mogućnosti za prijevoz velikih tereta.
Ništa ozbiljno nije učinjeno ni na povezivanju Podunavlja i Jadrana. Izgradnja autocesta intenzivirala se nakon završetka Domovinskog rata, ali nesmotrena planiranja kao posljedicu imaju autoceste udaljene od gradova s malim brojem čvorova te malim intenzitetom prometa. Zbog sustava naplate cestarine na autocestama izgrađeno je više od 200 nepotrebnih mostova (vijadukata).
Zapostavljene i pruge i more
Razvitak željezničke mreže te prijevoz putnika i roba zapostavljen je proteklih desetljeća te nije integriran s cestovnim, pomorski i zračnim prometom. I pomorski promet je zapostavljen. Hrvatska ima razvijenu mrežu zračnih luka, ali nažalost sve su, a osobito najvažnije, loše povezane u prometni sustav gradova (Dubrovnik, Split, Zagreb).
Da bi se vizija razvitka prometnog sustava mogla ostvariti u narednim desetljećima treba je jasno osmisliti u dijelovima, ali i u cjelini. Među prvim objektima prometne infrastrukture treba istaknuti izgradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama kako bi se Dubrovnik povezao kopnenom vezom s ostatkom Hrvatske.
Veza Panonije i Jadrana
Da bi se izbjegli cestovni zastoji na dionicama koje povezuju Panonsku i Jadransku Hrvatsku nužno je izgraditi brzu četverotračnu cestu od Popovače preko Siska, Petrinje, Gline i Karlovca do čvora Bosiljevo (spoj na A1 i A6). Također je nužno surađivati s BiH na dovršetku autoceste na Koridoru 5C od Osijeka preko Zenice, Sarajeva i Mostara do Metkovića. Potrebno je intenzivirati i izgradnju Jadranske autoceste od Trsta preko Crne Gore i Albanije do Grčke i Sjeverne Makedonije.
U okviru razvitka željezničke infrastrukture, pored obnove postojećih pruga, nužno je izgraditi novu prugu od Zagreba do Rijeke (tzv. Drežnička varijanta) te prugu od Karlovca do Siska. U okviru izgradnje Jadranske pruge od Trsta, preko Kopra i Rijeke potrebno je izgraditi suvremenu prugu prema Zadru, Šibeniku, Splitu i Pločama te Crnoj Gori, Albaniji, Grčkoj i Sjevernoj Makedoniji. Željezničke čvorove potrebno je u rekonstrukciji maksimalno prilagoditi funkciji javnog gradskog prijevoza putnika te povezivanju pomorskih i riječnih luka i aerodroma.
Razvitak novog Puta svile
Nužno je izgraditi kanal Dunav Sava od Vukovara do Šamca i kanalizirati Savu od Rugvice i Siska do Šamca. Time bi Hrvatska postala značajan čimbenik u povezivanju Europe sa zemljama Dalekog istoka. To se također može sagledavati i kao doprinos razvitku Puta svile.
Temeljem dosadašnjih znanstvenih i stručnih istraživanja može se zaključiti da je Hrvatska izgubila oko 2.000 eura BDP-a po stanovniku zbog neadekvatno razvijenog prometnog sustava što je za tridesetogodišnje razdoblje više od 24 milijarde eura.
Povoljna sredstva iz fondova EU
U narednih 20 godina Hrvatsku očekuju približni gubici ukoliko se ne bude primjenjivala znanost u razvitku prometnog sustava i društveno gospodarskog razvitka u cjelini (prilike). Vidljivo je da snage postoje, međutim u proteklom tridesetogodišnjem razdoblju slabosti i prijetnje su prevladali. Također, prilike koje su se nudile nisu iskorištene.
Hrvatskoj se kao članici Europske unije u narednom periodu nude vrlo povoljna sredstva iz fondova Europske unije od oko 22 milijarde eura, koja uz investicije privatnog kapaciteta, mogu dati nove prilike kako bi temeljem snage koju Hrvatska ima oživotvorili prilike i otklonili prijetnje i slabosti.