20. prosinac 2019.

Iako su se životni uvjeti u regiji poboljšali, to ne znači i povećanje zadovoljstva ljudi 

piše Aleksandra Brzić
aleksandra.brzic@lider.media
piše Aleksandra Brzić [email protected]
Erste banka - božićno druženje, Alen Kovač    foto Ratko Mavar

- Vrhunac rasta u cijeloj regiji Srednje i Istočne Europe bio je u 2018., a 2019. donosi usporavanje rasta u većini zemalja. Hrvatska se nalazi u grupi zemalja gdje je došlo do blagog ubrzavanja rasta i po tome smo pozitivan izuzetak. Dinamika rasta među zemljama u Srednjoj i istočnoj Europi različita je. Iako je Hrvatska zadržala dinamiku rasta gospodarstva od tri posto u ovoj godini, ona i dalje spada u sporije rastuće zemlje regije. Također, postepeno se približavamo prosjeku dohotka EU, ali to i dalje radimo sporije nego što to rade zemlje u okruženju - rekao je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke na tradicionalnom druženju s novinarima kojeg banka organizira krajem godine.

Što se događalo u 2019. i što očekujemo u 2020. godini. predstavljeno je novinarima u izvješću o prosperitetu Srednje i Istočne Europe kojeg Erste Grupa radi u suradnji s neovisnim think-tankom Legatum Institutom. U trećem izdanju izvješća, Hrvatska je u ukupnom svjetskom poretku zauzela 41. mjesto indeksa od ukupno 149, dok bi cijela SIE regija, kada bi bila jedna država, zauzela 38. mjesto.

Investicije i osobna potrošnja u Hrvatskoj bili su glavni generator rasta, zabilježen je i trend ubrzavanja investicija, zbog sve veće uloge EU fondova i priljeva novca iz tog kanala. Globalno usporavanje Njemačke, Italije i Kine pridonijelo je da je izvoz usporio, tu smo i dalje bliže prosjeku Europe.

- U narednoj godini očekuje se slična situacija. Dominantan rizik i dalje je izvoz što zbog Brexita, što zbog daljnjeg zaoštravanja trgovonskih odnosa, dok s druge strane vidimo i dalje stabilnu situaciju i rast domaće potrošnje, rast investicija prije svega zbog EU fonova - rekao je Kovač.

Indeks prosperiteta Instituta Legatum (Legatum Prosperity Index™) izlazi izvan okvira makroekonomskih pokazatelja te prosperitet mjeri holistički, kao funkciju materijalnog bogatstva, ali istovremeno i društvene dobrobiti. Njime se mjere rezultati nacija povezani s prosperitetom u devet područja: ekonomska kvaliteta, poslovno okruženje, upravljanje, osobne slobode, društveni kapital, sigurnost, obrazovanje, zdravstvo i prirodno okruženje.

Izvješće je pokazalo da, iako su se životni uvjeti u SIE regiji nedvojbeno poboljšali, kao i plaće i razina zaposlenosti, to ne znači nužno i povećanje zadovoljstva ljudi standardom života. Troškovi života rasli su više od prihoda, pa su primjerice cijene roba i usluga u proteklih sedam godina porasle između 98 posto u Mađarskoj i 257 posto u Rumunjskoj dok prosjek EU iznosi 36 posto. Samo 15 posto ljudi u regiji SIE izjavilo je da živi ugodno sa sadašnjim prihodima, a srednja klasa osjeća se sve ranjivije. Osim toga, u nekim zemljama SIE regije vidljiv je porast siromaštva zaposlenih. To je posebice izraženo u Rumunjskoj, gdje je usprkos svojim primanjima jedan od pet zaposlenih, odnosno 18,9 posto, siromašan. U Hrvatskoj se to može reći za nešto manje od šest posto zaposlenih.

Dostupnost stambenih jedinica povećava pritisak izazvan troškovima života. Stope vlasništva stambenih nekretnina vrlo su visoke: iznad 90 posto u Rumunjskoj, iznad 80 posto u Hrvatskoj i Srbiji te iznad 70 posto u Slovačkoj i Mađarskoj zbog povoljnih cijena nekretnina nakon pada komunizma. No te stope ne odražavaju u potpunosti stvarnu situaciju. Stambene nekretnine prenose se s generacije na generaciju, a članovi šire obitelji često žive zajedno, što dovodi do prenapučenosti tih nekretnina. Više od 40 posto Mađara, Slovaka, Bugara i Rumunja već sada živi u prepunim prostorima.

Prema izvješću cijela SIE regija, uključujući i Hrvatsku koja je na svjetskoj ljestvici na 34. mjestu, ima poseban potencijal za porast prosperiteta u svom obrazovnom sustavu. Visoka razina obrazovanja – osobito iz tehničkih predmeta – karakteristična je snaga regije Srednje i Istočne Europe. Potražnja za tercijarnim obrazovanjem eksponencijalno raste, najviše zbog želje za većim primanjima, pa je u nekim zemljama zabilježeno povećanje upisa na fakultete od čak 168 posto. Zahvaljujući sve većem broju startupova u digitalnome gospodarstvu, postoji stvaran potencijal koji bi gospodarstvo znanja mogao učiniti novim pokretačem rasta u regiji. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je prilagoditi vještine studenata potrebama budućega tržišta rada. Samo 38 posto mladih i 35 posto poslodavaca u SIE regiji slažu se da su diplomirani studenti spremni za rad.

Društveni kapital u regiji SIE narastao je u proteklih deset godina - no regija je svejedno rangirana niže od Zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. U Hrvatskoj se društveni kapital nalazi na 109. mjestu te predstavlja najizazovniji aspekt prosperiteta. To znači da su stope povezanosti i povjerenja između stanovnika te između stanovnika i institucija relativno slabe, a to se odnosi i na druge zemlje SIE regije.