Hrvatska
StoryEditor

[INTERVJU] Želimir Šikonja: Jedino vlastita proizvodnja ugljikovodika osigurava energetsku neovisnost zemlje

22. Listopad 2021.
Želimir Šikonjafoto Ratko Mavar
Unatoč tendenciji smanjivanja njihove potrošnje nafta i plin će i u sljedećim desetljećima imati važnu ulogu u hrvatskome energetskome miksu. Zbog drastičnog rasta cijena treba dodatno preispitati mogućnosti povećanja proizvodnje iz vlastitih izvora

Smanjenje proizvodnje energenata tijekom zaključavanja izazvalo je pad zaliha nafte i plina pa se oni sada zbog ubrzanog oporavka od posljedica pandemijske krize i posvemašnje elektrifikacije sve više traže. To je izazvalo drastičan rast cijena tih energenata na globalnoj razini i pravi energetski šok na tržištu: cijene nafte na svjetskim su tržištima prvi put u posljednje tri godine skočile iznad osamdeset dolara po barelu, a cijene plina dosegnule su rekordne razine. O tome kakva je perspektiva oporavka i koje skrivene potencijale Hrvatska ima u zelenoj energetskoj tranziciji, porazgovarali smo s predsjednikom Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa Želimirom Šikonjom.

Proizvodnja energenata zasad ne pokriva potražnju, a cijene samo rastu. Dokad bi takva situacija mogla potrajati?

– Dokad će takva situacija trajati, teško je predvidjeti jer se očekuje da će potražnja i dalje rasti. Sve projekcije kretanja u energetici govore da će do 2040. fosilna goriva i dalje imati udjel od oko 75 posto u ukupnoj energiji, a povećavat će i potražnja za energijom. Prema predviđanjima navedenima u BP Energy Outlooku 2017., od 2015. do 2035. globalna potražnja za energijom povećat će se za oko 30 posto, što znači rast od 1,3 posto godišnje. Cjenovni šok kojemu svjedočimo mogao bi ugroziti gospodarski oporavak i prouzročiti velike probleme stanovništvu.

Europska komisija predstavila je nedavno mjere za ublažavanje negativnih učinaka tog šoka na građane i gospodarstvo. Jesu li niže trošarine i porezi dobro rješenje?

– To može pomoći kratkoročno, no Europska unija i Hrvatska uvoze mnogo energenata, koji koštaju koliko koštaju. Unatoč tendenciji smanjivanja njihove potrošnje nafta i plin će i u sljedećim desetljećima imati važnu ulogu u hrvatskome energetskome miksu. Trenutačna kriza mogla bi potaknuti preispitivanje europskih klimatskih ciljeva o neutralnosti do 2050., koji jesu dobri, ali postavlja se pitanje koliko su realni i koliki je doista njihov trošak. Također, zbog drastičnog rasta cijena treba dodatno preispitati mogućnosti povećanja proizvodnje iz vlastitih izvora.

Je li uopće moguće da Hrvatska postane energetski neovisna?

– Gledajući izvore koji se sada većinom upotrebljavaju, vjerojatno nije. Međutim, s dodatnim razvojem tehnologija za iskorištavanje energije Sunca i vjetra, ali i onih za duboka bušenja kako bi se iskoristila geotermalna energija, takvi su scenariji mogući. Ipak, ne vjerujem da će se to uskoro dogoditi, treba još mnogo raditi da bi se to ostvarilo.

Kakve su prilike u Hrvatskoj za povećavanje proizvodnje energije?

– Proizvodnja nafte i plina u prošlosti je bila jedan od glavnih pokretača gospodarstva i razvoja društva. Iako je područje Hrvatske relativno dobro istraženo, još ima potencijala za nova otkrića ugljikovodika i na kopnu i u podmorju, što potvrđuju nedavna otkrića plina u panonskom bazenu, čiji početak proizvodnje uskoro očekujemo. Važno je naglasiti da upravo vlastita proizvodnja ugljikovodika osigurava energetsku neovisnost zemlje. Ne tako davno Hrvatska je vlastitom proizvodnjom osiguravala više od 50 posto svojih potreba za ugljikovodicima, a danas je to prepolovljeno. Dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika trenutačno imaju Ina, kanadski Vermilion Zagreb Exploration i američka kompanija Aspect Holdings. Očekuje se povećanje proizvodnje energenata iz obnovljivih izvora, gdje uz vjetar i sunce vidim znatne mogućnosti povećavanja proizvodnje geotermalne energije.

Što se radi u vezi s tim?

– Geotermalni potencijali istražuju se na trinaest lokacija: to su Ernestinovo, Legrad-1, Lunjkovec – Kutnjak, Merhatovec, Križevci, Karlovac-1, Babina Greda-1 i 2, Slatina 2 i 3, Virovitica-2, Korenovo i Sveta Nedelja. U pripremi je nadmetanje za još tri istražna područja: Ferdinandovac, Kotoribu i Pčelić. Agencija za ugljikovodike u lipnju je raspisala natječaj za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe na četiri istražna područja. Na njega je pristiglo devet ponuda sedam različitih ponuđača. Ponajprije su prijavljeni projekti geotermalnih elektrana, a prijedlog za dodjelu dozvola poslan je Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Samo na spomenutim projektima vrijednost istražnih radova procjenjuje se na gotovo 152 milijuna kuna.

Koja je uloga geotermalne energije u energetskoj tranziciji Hrvatske?

– Klimatske promjene potaknule su niz promjena u svijetu, što je posebno naglašeno u energetskom sektoru. Energetska politika EU, koju i mi slijedimo, okreće se prema obnovljivim izvorima energije. To je temelj i Strategije energetskog razvoja RH, koja predviđa snažno povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Geotermalna energija mogla bi imati važnu ulogu zahvaljujući znatnim, za sada nedovoljno iskorištenim, potencijalima, kao i tomu što je neiscrpna, čista, stalna i neovisna o vremenskim uvjetima, zbog čega može biti odlična dopuna energiji vjetra i sunca.

Cijeli razgovor sa Želimirom Šikonjom pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.

19. travanj 2024 09:01