Hrvatska
StoryEditor

Istraživači prijevara otkrivaju: Krade li se više u Hrvatskoj u odnosu na svijet ili je samo percepcija lošija

30. Studeni 2021.

Stručnjaci procjenjuju da u poslovnim prijevarama nestane 5 posto prihoda što na svjetskoj razini iznosi oko 4.5 trilijuna dolara godišnje. Tipična prijevara traje čak 14 mjeseci prije nego ju se otkrije, a počinitelji prijevara u 85 posto slučajeva pokazuju barem jedan od bihevioralnih znakova upozorenja. Ovo su sve podaci iz velikog svjetskog izvještaja koji je prošle godine objavila udruga ACFE (Association of Certified Fraud Examiners) u rezultatima istraživanja, Report to the Nations.

Ovaj se dokument smatra najvažnijim izvorom znanja o poslovnim prijevarama u svijetu. S uspostavom hrvatskog ogranka ACFE-a, istraživanje se trenutno po prvi put provodi i u Hrvatskoj, a prvi će rezultati biti predstavljeni 9. prosinca na hibridnom eventu Kako krademo.

image

Ivan Kovačević

Neja Markicevic/CROPIX
Ivan Kovačević, predsjednik ACFE-a naglasio je važnost provođenja ovog istraživanja lokalno.

– Potaknuti manjkom rezultata u godišnjem izvještaju, želja nam je dobiti bolji uvid u stanje i percepciju o prijevarama u organizacijama koje djeluju u Republici Hrvatskoj, a sve iz perspektive onih koji se s time i susreću, dakako uz potpunu anonimnost. Već je i sama najava istraživanja naišla na pozitivne reakcije što svakako ukazuje na to da je ovo tema o kojoj se razmišlja, iako često potiho i to nas izrazito veseli. Rezultati koje ćemo dobiti definitivno će pomoći u boljem razumijevanju problematike na hrvatskom tržištu, ali ono što je možda u ovom trenutku i važnije, razina svijesti o ovoj vrsti problema podići će se na jednu višu razinu. Ne treba zaboraviti da je procjena štete od prijevara na globalnoj razini negdje u rasponu 5 posto do 8 posto BDP-a, dok u zemljama u razvoju ide i do 10 posto, što svakako nije zanemarivo – kaže Kovačević.


Traže ispitanike koji moraju ispuniti dva kriterija. Bitno je da su se susreli s prijevarom u svojoj organizaciji ili kod svojih klijenata (potonje u slučaju da se bave pružanjem profesionalnih usluga u kojima se susreću s prijevarama, npr. istražitelji, revizori, knjigovodstveni servisi, odvjetnici i sl.) u periodu od početka 2020. godine do sadašnjeg trenutka. Istraživanje još traje i moguće mu je pristupiti ovdje.

Preliminarni će rezultati istraživanja biti predstavljeni prvi put 9. prosinca u Zagrebu u Hiltonu te 14. prosinca na Sveučilištu u Splitu na Odjelu za forenzičke znanosti. U Zagrebu će događaj biti hibridan pa će svi zainteresirani moći popratiti događaj i online. Prisustvovanje je besplatno, a osim rezultata istraživanja, financijski, forenzički i IT stručnjaci će dati konkretne savjete kako prevenirati prijevare i kakvi mehanizmi čine organizacije otpornijima na prijevare. Raspravit će gdje se nalazi Hrvatska u odnosu na svijet, je li svijest o prijevarama dovoljno razvijena i adresirati konkretne izazove s kojima se svakodnevno susreću. Od panelista pojavit će se predsjednik hrvatskog ogranka ACFE-a Ivan Kovačević, IT stručnjak i tajnik ACFE-a Marko Rakar, Ivana Rapić potpredsjednica ACFE-a i direktorica konzultantske tvrtke Eonea i Grozdana Marić, Head of CEMEA Fraud and Security u SAS-u te Matija Jurin u ulozi moderatora. 

Istraživanje su podržali SAS, vodeća američka tvrtka na području podatkovnih znanosti i hrvatska ICT tvrtka Comping koja se bavi implementacijom anti-fraud sustava, IT sustava koji analizirajući podatke otkriva potencijalne prijevare i 'rupe u sustavu'.

Compingov anti-fraud stručnjak Matija Jurin komentirao je koju vrstu prijevare očekuje da će istraživanje pokazati da je najčešća kod nas.

image

Matija Jurin

foto Bozidar Zitnik
– Očekujem značajno više slučajeva iz privatnih u odnosu na javne organizacije, iz razloga što mislim da su privatne organizacije implementirale barem neke dimenzije o kojima smo govorili ranije, dok su rijetke javne organizacije koje su krenule s implementacijom anti-fraud procesa. Također, očekujem značajno veći udio krivotvorenih fizičkih i elektroničkih dokumenata koje su koristili počinitelji u odnosu na ostatak svijeta. Ovo povezujem s niskom razinom povezanosti raznih baza podataka što i dalje u Hrvatskoj iziskuje prilikom obrade raznih zahtjeva potrebu za podnošenjem razne dokumentacije. Krivotvorena dokumentacija je najslabija točka počinitelja i velika prilika za istražitelje prijevara da dokažu prijevaru ako se u procesu trijaže preuzmu najsumnjiviji slučajevi u kojima se s malo resursa može otkriti krivotvoreni dokument – rekao je Jurin.

Gdje se nalazi Hrvatska u odnosu na svijet? Krade li se kod nas više i češće kao što je česta percepcija javnog mijenja?

– Ono što svakako mogu istaknuti, a kao razliku na zapadna tržišta, jest činjenica da je kod nas percepcija daleko gora od stvarnog stanja stvari. U isto vrijeme, percepcija stanja na zapadu, često je bolja od stvarne slike. Ukratko, niti smo mi toliko loši, niti su oni bolji od nas. Korupcije i prijevara će uvijek biti. Ono što je misija ACFE-a, kako globalnog tako i lokalnih organizacija, kao i svih nas koji se ovim poslom bavimo, jest prvenstveno podizanje svijesti, a onda i rješavanje potencijalnih problema od strane kvalificiranih stručnjaka – komentirao je Kovačević.

20. travanj 2024 05:26