21. srpanj 2020.

Istraživanje: U lipnju i srpnju porast straha građana od zaraze koronavirusom

Mjerenje temperature prije posla, koronavirus   

Nakon kontinuiranog pada straha od zaraze od ožujka do svibnja, u lipnju i srpnju bilježimo stabilan porast straha građana od zaraze koronavirusom.

Nakon ponovnog povećanja broja zaraženih u lipnju je rastao i strah od zaraze (29,8%) koji ostaje sličan (28,0%) i u srpnju. Ove brojke su više u odnosu na 21,7% u svibnju, ali strah je još uvijek manji u odnosu na travanj (36,6%) i ožujak (46,4%).

Otvaranje granica EU smatra se sigurnijim nego u lipnju, dok je za otvaranje hrvatskih granica za sigurne zemlje polovica građana, a jedna trećina građana smatra da bi hrvatske granice trebale biti zatvorene još neko vrijeme.

Građani uglavnom smatraju da je u ovom trenutku nesigurno otvoriti granice unutar EU-a za zemlje članice (39,4%), no taj je postotak niži u odnosu na iste bojazni u lipnju (47,0%). U srpnju 44,9% građana smatra da je otvaranje granica za neke zemlje sigurno, a za neke nije. Što se tiče otvaranja hrvatskih granica ovog ljeta, i dalje oko polovica građana (48,1%) smatra da ih treba otvoriti, ali samo za turiste iz sigurnih zemalja. 28,3% pak navodi kako granice treba držati zatvorenima još neko vrijeme (u lipnju je to mislilo 27,7%, a u svibnju 17,4% građana)

Za razliku od svibnja kada su građani tijekom godišnjih odmora na Hrvatsku obalu planirali putovati podjednako kao i lani, u lipnju te u srpnju navode kako će ipak na odmor u Hrvatsku manje nego što su išli prošle godine.

Rezultati iz svibnja pokazuju kako je podjednak broj građana bio lani na odmoru u Hrvatskoj i planirao ovogodišnji odmor u Hrvatskoj. Prema tom rezultatu, građani nisu planirali smanjivati odlazak na odmor unutar Hrvatske. Međutim, u svibnju (kao i u lipnju) se pokazalo kako građani razmišljaju o smanjivanju putovanja: manji udio građana planira za godišnji putovati unutar Hrvatske (53,9%) nego što su išli prethodne godine (61,7%), a razlika je još veća u planiranim godišnjim odmorima van Hrvatske u ovoj (5,7%) u odnosu na prošlu turističku sezonu (18,9%).

I dalje pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te je najniže od početka istraživanja u ožujku (prosječna ocjena pala je sa nešto više od 4 na ocjenu koja je ispod 3), ali njihov rad se kao i do sada smatra pozitivnijim od rada institucija Europske unije u cjelini.

U srpnju je prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja: 2,94 naspram 3,15 u lipnju (te 3,63 u svibnju, 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku). I dalje se rad naših mjerodavnih smatra višim u odnosu na rad institucija Europske unije (2,76), koji je ocijenjen jednako kao i u svibnju (2,77). Također, i dalje se podjednakom i većom ocjenjuje pomoć Europske unije u suzbijanju epidemije u Hrvatskoj (2,81) nego pomoć u sanaciji štete od potresa (2,61).

Nevolja oslabljuje Hrvatsku te EU, ali i nas osobno više oslabljuje nego što nas jača.

Građani smatraju da će nakon ove krize Hrvatska (77,1% naspram 74,2% u lipnju i 66,3% u svibnju) i Europska unija (55,1% naspram 56,1% u lipnju i 51,6% u svibnju) izaći slabije nego ranije. Građani u srpnju, kao i u lipnju, pokazuju veći pesimizam u odnosu na svibanj. Na osobnoj razini, 35,4% građana smatra da će nakon ove krize oni osobno biti slabiji (u odnosu na 18,2% koji smatraju da će izaći jači).

Građani percipiraju utjecaj pandemije COVID-19 podjednako negativno kao i u lipnju i to za sve životne aspekte.

Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u slijedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju (71,3%), osobni život (60,0%) i zaposlenje (50,6%). Rezultati su podjednaki onima u lipnju te građani negativnije gledaju na utjecaj pandemije na navedene životne aspekte i odnosu na rezultate iz svibnja.

I dalje se predviđaju lošiji aspekti života u Hrvatskoj nego u razdoblju prije epidemije. Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (91,8%), pad gospodarstva općenito (91,9%), posljedice za turizam (92,6%), pad zaposlenosti (91,9%) te visine plaća (83,3%). Građani i dalje predviđaju loš utjecaj pandemije za slobodu kretanja (79,9%), zdravstvo (74,8%) i za društveni život (81,7%).

Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske sredinom srpnja 2020.