01. rujan 2020.

ISTRAŽIVANJE: Hrvati se više boje 5G mreže nego zaraze koronavirusom

Hrvati se više boje 5G mreže nego zaraze koronavirusom. Zaključak je to dvaju istraživanja koja je tijekom kolovoza proveo Hendal je. Riječ je o sedmom istraživanju o stavovima i ponašanju građana u vremenu epidemije koronavirusa te o digitalnim uslugama u Hrvatskoj.

- Uz standardne parametre stavova prema koronavirusu koje mjerimo od ožujka, u kolovozu smo se dodatno osvrnuli na stav prema nadolazećoj školskoj godini. Rezultati pokazuju kako je povjerenje u uspješnu organizaciju nove školske godine slabo- svega trećina građana smatra kako će nadolazeća školska/vrtićka godina biti uspješno organizirana. Podaci istraživanja o digitalnim uslugama donose informacije o tome koje su aplikacije profitirale od epidemije izazvane koronavirusom - stoji u priopćenju. 

Istraživanje o stavovima i ponašanju građana u vremenu epidemije koronavirusa

Nakon kontinuiranog pada straha od zaraze od ožujka do svibnja, od lipnja se bilježi stabilan porast straha građana od zaraze koronavirusom. Nakon ponovnog povećanja broja zaraženih, postupno raste i strah od zaraze (od 29,8% u lipnju do 32,4% u kolovozu). Ove brojke su više u odnosu na 21,7% u svibnju, ali strah je još uvijek manji u odnosu na travanj (36,6%) i ožujak (46,4%).

I dalje pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te je najniže od početka istraživanja u ožujku, ali njihov rad se kao i do sada smatra pozitivnijim od rada institucija Europske unije u cjelini.

U kolovozu je prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja: 2,87 naspram 2,94 u srpnju (te 3,15 u lipnju, 3,63 u svibnju, 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku).

I dalje se rad naših mjerodavnih smatra višim u odnosu na rad institucija Europske unije (2,78). U kolovozu je pomoć EU u suzbijanju epidemije i pomoć u sanaciji štete od potresa procijenjena jednakom (2,82), što je porast za percepciju pomoći pri sanaciji štete od potresa sa 2,61 koliko je iznosila u srpnju. Građani percipiraju utjecaj pandemije COVID-19 podjednako negativno kao i u srpnju i to za sve životne aspekte. Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u slijedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju (69,9% naspram 71,3%u srpnju), osobni život (58,4% naspram 60,0% u srpnju) i zaposlenje (49,1% naspram 50,6% u srpnju).

I dalje se predviđaju lošiji aspekti života u Hrvatskoj nego u razdoblju prije epidemije. Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (91,4%), pad gospodarstva općenito (90,7%), posljedice za turizam (89%), pad zaposlenosti (90,5%) te visine plaća (77,9%). Građani i dalje predviđaju loš utjecaj pandemije za slobodu kretanja (82%), zdravstvo (75,4%) i za društveni život (77,4%).

Građani imaju slabo povjerenje u uspješnu organizaciju predstojeće školske/vrtićke godine, a roditelji su najviše zabrinuti oko zaraze djeteta i organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze. Gotovo četiri petine građana smatra kako bi se svi učenici trebali vratiti u škole u slijedećoj školskoj godini. Ipak isključivi odlazak u škole zastupa 44% građana dok 45% preferira kombinaciju klasične i on line nastave. Tek nešto više od polovice građana (54%) poslalo bi dijete u školu (u slučaju da će imati mogućnost izbora), trećina je neodlučna.

Povjerenje u uspješnu organizaciju nove školske godine je slabo- svega trećina građana smatra kako će nadolazeća školska/vrtićka godina biti uspješno organizirana. Predstojeća organizacija života stavlja pred roditelje nove brige. Najviše su zabrinuti zbog zaraze djeteta koronavirusom (56,6%), preko polovice roditelja brine se oko organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze (51%). Zabrinutost za ostale situacije: organizacija brige o djetetu u slučaju da sam ja u samoizolaciji 49%; nepoštivanje epidemioloških mjera u školama/vrtićima 48%; dijete je u samoizolaciji, a ja moram na posao 46%; organizacija primarne zdravstvene skrbi 42%, istodobna nastava i rad od kuće 24%.

Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske sredinom kolovoza 2020.

Istraživanje o digitalnim uslugama

Najkorištenije digitalne usluge su online kupnja te e- ili m- bankarstvo. Najveći su porast korištenja za vrijeme epidemije i lockdowna ostvarile aplikacije za sastanke te za digitalno učenje, ali i aplikacije za naručivanje hrane, općenita kupnja putem interneta te ostvarivanje medicinskih usluga, tj. kontaktiranje liječnika putem e- maila.

Digitalne usluge koje građani najviše koriste su kupnja na internetu (81%) te e- ili m- bankarstvo (77%). Najveći benefit od epidemije koronavirusa i lockdowna bilježe aplikacije za digitalne sastanke, koje 74% korisnika koristi više nego prije ili ih je tek počelo koristiti za vrijeme epidemije, te aplikacije za digitalno učenje (77% korisnika ih koristi više ili ih je tek počelo koristiti u vrijeme epidemije).

Naručivanje hrane putem aplikacija te medicinske usluge također više od polovice korisnika koristi više nego prije ili tek za vrijeme epidemije, te općenita kupnja putem interneta za koju 42% korisnika navodi da koristi više nego prije ili je počela koristiti za vrijeme epidemije.

Za sve navedene digitalne usluge korisnici navode da će ih nastaviti koristiti i ubuduće. Strah od 5G mreže je umjeren, četvrtina građana vidi u njoj štetno i opasno zračenje. Većina ispitanika (59%) smatra da je 5G mreža napredak tehnologije koji će nam olakšati život i poslovanje, dok četvrtina građana vidi u tome štetno i opasno zračenje koje bitno ne doprinosi poboljšanju života. Na pitanje Koliko biste bili uplašeni da se odašiljač za 5G tehnologiju postavi 50 metara od vaše kuće/stana, 42% građana odgovara da bi bili uplašeni ili jako uplašeni.

Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske sredinom kolovoza 2020.