06. srpanj 2021.

Ivan Pakozdi: Duljina radnog dana tijekom pandemije povećala se za 48,5 minuta

Okrugli stol Addiko banke: ”Kad netipično postane tipično – kako je lockdown otključao naš potencijal”. Ivan Pakozdi

    foto Ratko Mavar

Dolaskom pandemije koronavirusa, a posljedično i prijelazom na rad na daljinu, prosječan radni dan ljudi uvelike se promijenio. Istraživanja pokazuju da se u ‘novom normalnom’ broj sastanaka koje ljudi dnevno odrađuju povećao za 30 posto, a duljina radnog dana u prosjeku se povećala za čak 48,5 minuta.

Sve brojniji virtualni sastanci te više radnih sati u danu nesumnjivo utječu na ljude. O tome svjedoče i brojna istraživanja koja je na okruglom stolu ‘Kad netipično postane tipično - Kako je lockdown otključao naš potencijal?’ u organizaciji Lidera i Addiko Banke predstavio Ivan Pakozdi, prodekan za razvoj na Edward Bernays University Collegeu.

Više manjih sastanaka

– Što više vremena provedete na sastancima, imate manje vremena za odraditi nešto operativno. To je bilo tako prije pandemije, ali sada imamo situaciju da se ukupno vrijeme provedeno na virtualnim poslovnim sastancima globalno više nego udvostručilo – izjavio je Pakozdi te istaknuo da unatoč većem broju sastanaka, prema jednom istraživanju, čak 89 posto zaposlenika smatra da virtualni sastanci ipak smanjuju vrijeme potrebno za dovršetak projekata.

Čini se da povećanje broja virtualnih sastanaka ipak povoljno utječe na produktivnost u poslovanju.

– Unatoč povećanju broja sastanaka, prosječna dužina sastanaka pala je za 20 posto iz čega se dobiva zaključak da je novi trend poslovnog komuniciranja održavanje većeg broja kraćih virtualnih sastanaka – kazao je Pakozdi.

Dodao je da istraživanje European Communicatin Monitor 2021 provedeno u 22 europske zemlje sugerira da će se videokonferencije nastaviti dugoročno koristiti. Dakle, osim što bi ljudima pomoglo organiziranje više manjih virtualnih sastanaka, da bi ti sastanci bili efikasni, važno ih je dobro organizirati.

Zbog neprirodnog virtualnog okruženja, ljudi nisu spremni dijeliti svoje najkreativnije ideje. Zato je važno sastanak dobro pripremiti, gdje važnu ulogu imaju voditelji sastanaka koji ih moraju znati moderirati. Pri tome je važno uključivati sve sudionike u raspravu da se oni ne bi osjećali 'isključeno'.

Pakozdi ističe da 35 posto zaposlenika koji koriste virtualne sastanke osjeća veću uključenost i cijenjenost u okviru korporativne kulture, a povećana demokratičnost u virtualnom poslovanju, poput glasovanja o idejama i prijedlozima za vrijeme sastanaka, povećava motiviranost zaposlenika.

Nevidljivi prekovremeni

Kako se zbog video sastanaka promijenila struktura radnog dana, tako se promijenio i odnos privatnog i poslovnog vremena. Budući da pojedinci rade od kuće, teže im je odvojiti privatno od poslovnog, pa se posao se sve češće prelijeva i u vrijeme koje bi trebalo biti slobodno (i obrnuto).

Na temelju broja sati između prvog i zadnjeg poslanog e-maila ili sastanka na kojem je pojedinac prisustvovao u danu, došlo je do značajnog i naizgled trajnog povećanja radnog vremena. Zaključak je to istraživanja koje je pokazalo da se duljina prosječnog radnog dana u prosjeku povećala za 48,5 minuta.

– Prema istraživanju tvrtke ConnectSolutions o suradničkom radu na daljinu, provedenom u SAD-u, 52 posto ispitanika vjerojatno za radnog vremena od kuće neće uzeti odmor od posla. Pri tome će 23 posto onih koji rade od kuće duže vrijeme provesti radeći posao za organizaciju nego kada rade iz ureda – naveo je Pakozdi.

Mnoga druga istraživanja dokazuju da se dio ljudi bori s 'odvajanjem' od posla. Upravo su ti 'nevidljivi' prekovremeni sati problem koji je potrebno osvijestiti kako bi rad na daljinu dugoročno bio održiv. A dok traje pandemija, čini se da konačan povratak u urede još nije opcija, a ni želja zaposlenika.

Manja plaća za remote rad

Naime, prema istraživanju tvrtke MojPosao, provedenom u travnju 2021. na uzorku od 7.000 zaposlenih, 84 posto ispitanika želi zadržati mogućnost povremenog rada od kuće, dok bi 14 posto zaposlenika u Hrvatskoj čak pristalo i na nižu plaću kada bi to bio uvjet za rad od kuće.

Kako je objasnio Pakozdi, koncept prema kojemu su plaća i sigurnost radnog mjesta najvažniji faktori zapošljavanja je zastarjeo te sada ljudi žele na drugačiji način biti motivirani za dolazak na posao.

Nekima od njih tu mogućnost i fleksibilnost daje rad na daljinu, ali jednako je važno da on bude adekvatno izveden. To, između ostaloga, znači da virtualni sastanci budu dobro organizirani te da se poštuju dogovoreni radni sati.