Korona i biznis
28. ožujak 2020.

Jan Jilek: Već imamo novozaposlenoga koji je prvi radni dan odradio od kuće

Jan Jilek    foto Ratko Mavar

Rad od kuće već smo prakticirali u nekim situacijama, ali ne na razini cijele tvrtke i sto posto vremena. Uvijek je netko bio u uredu i uvijek smo se nalazili na zajedničkim sastancima. Sada smo sve prebacili online, potrebne alate već imamo i sada se prilagođavamo novim okolnostima

Razvoj i širenje tvrtke u doba COVID-19 nailazi na specifične prepreke koje znače usporavanje poslovnih planova u kojima je bilo zapisano veliko ubrzanje. No, na kraju bi se trenutačne 'nevolje' mogle pretvoriti u veliku prednost. Početkom godine hrvatski startup DotMetrics najavljivao je trostruki rast broja zaposlenih i širenje na nova tržišta kada je u partnerstvu s Ipsosom pobijedio globalnu konkurenciju i postao novi službeni analitički sustav za prikupljanje podataka o posjećenosti internetskih stranica na britanskom tržištu online oglašavanja vrijednom 15 milijardi funti. Što se sada događa s njihovim planovima te kako bi prikupljanje podataka moglo pridonijeti suočavanju s epidemijom koronavirusa, u razgovoru otkriva Jan Jilek, izvršni direktor i jedan od suosnivača DotMetricsa.

Jedan od najvažnijih događaja za DotMetrics ove godine je ugovor s tvrtkom UK Online Measurement. Kolika je njegova vrijednost?

– Vrijednost ugovora ne mogu komentirati, ali važnost posla je vrlo velika. DotMetricsova analitička baza pogonit će Ipsosovu metodologiju za mjerenje posjećenosti internetskih stranica za UKOM, 'industrijsko tijelo' koje postavlja standarde mjerenja posjećenosti na UK tržištu, a čine ga glavni 'igrači' UK online tržišta. Dobiti takvo priznanje na takvom tržištu za nas mnogo znači i ako sve odradimo kako treba, što ćemo i učiniti, potencijalno otvara još veća vrata.

Otvaranje prilika na drugim tržištima?

– Tako je, ali zasad mogu reći samo da ćemo osim europskog, ubrzo posjetiti i neke druge kontinente.

Pogađa li pandemija koronavirusa, jedan od vjerojatno najvažnijih događaja godine za svijet, DotMetricsovo poslovanje?

– Zasigurno pogađa, ali ne kao većinu drugih tvrtki, posebno onih u Hrvatskoj koje su prodajno orijentirane i koje mogu očekivati pad prihoda. Trenutačno nismo u prodajnoj, već u razvojnoj fazi. S obzirom na to, ne očekujemo u ovoj godini nikakve financijske rezove, ali situacija s koronoavirusom utječe na nas, na primjer, usporavanjem zapošljavanja. Očekujemo da će nam potraga za novim zaposlenicima trajati nešto dulje nego smo to prvotno očekivali, ali s druge strane utjecaj koronavirusa u Hrvatskoj može uzrokovati i povećanje broja ljudi koji će tražiti novi posao, što nam može i ubrzati neke procese.

Planirate li rad od kuće? Neki je opći dojam da digitalnim tvrtkama nije problem rad od kuće. Je li to doista tako?

– Rad od kuće već smo implementirali, kao i procese za 'kućnu edukaciju' novozaposlenih. Već imamo novozaposlenoga koji je prvi radni dan odradio od kuće. Rad od kuće već smo prakticirali u nekim situacijama, ali ne na razini cijele tvrtke i sto posto vremena. Uvijek je netko bio u uredu i uvijek smo se nalazili na zajedničkim sastancima. Sada smo sve prebacili online, potrebne alate već imamo i sada se prilagođavamo novim okolnostima. Najvažnije je da su svi zdravi i da kreiramo okružje u kojem će se ljudi osjećati sigurnima.

Koliko imate zaposlenih i kako se ugovor na britanskom tržištu odražava na DotMetrics?

– Od četiri koliko nas je bilo prije mjesec dana, danas nas je devet, do kraja mjeseca očekujemo da će nas biti deset. Za mjesec, dva bit će nas 14, do kraja godine 20-ak. To mijenja i organizacijsku strukturu tvrtke, ali potrudit ćemo se što dulje zadržati je plitkom. Razmišljali smo i o vlastitoj prodaji, ali to je iziskivalo investicije. Nismo ih mogli dobiti te smo partnera pronašli u Ipsosu, globalnom lideru u istraživanju tržišta. Bez njega za ovakav iskorak bile bi nam potrebne velike investicije koje, nažalost, u Hrvatskoj nismo u mogućnosti dobiti.

Zašto?

– Ako ste startup u Hrvatskoj ili regiji, iako ste možda i lider, financijski rezultati na malim i 'skromnim' tržištima ne daju vam mogućnost da tražite velike investicije. Nemate ni mnogo adresa kojima bi se mogli obratiti.

Kakvi su daljnji planovi?

– Kratkoročni su fokusirani na UK tržište i službeni start mjerenja koji je zakazan za 1. siječnja 2021. godine. Iako se skoro godina dana čini mnogo, čeka nas velika priprema da taj proces prođe što glatkije. Nakon toga dolaze na red ostala potencijalna tržišta, a i razvoj novih mogućnosti analize podataka na postojećoj platformi te prikupljanje još većeg spektra podataka, možda i s nekih drugih platformi i nekim drugim alatima.

Bavite se prikupljanjem podataka, je li se razvoju vaših proizvoda ispriječio GDPR?

– U osnovnom poslu nam se nije toliko ispriječio. Bavimo se istraživanjem i GDPR to uzima u obzir. Naravno, morali smo osigurati dodatne sigurnosne mjere i pseudonomizirati sve prikupljene podatke, ali to smo ionako imali u planu. U pripremi je ePrivacy regulativa koja prepoznaje mjerenje posjećenosti i za njega čini iznimku pri pohrani kolačića na računalo korisnika. GDPR nas ograničava u primjeni strojnog učenja i umjetne inteligencije na podacima koje prikupljamo, što bi nam dalo još mogućnosti za rast i napredak. Stoga nam je jedan od zadataka osmisliti modul za potpunu anonimizaciju podataka.

Kako općenito ocjenjujete GDPR regulativu?

–​ GDPR u srži nije loš, ali pomaže velikima da ostanu veliki, a malima onemogućuje i usporava rast. Google i Facebook imaju novca i odvjetnike da se s njim nose, a većina startupova ne da nema sredstva, nego nije ni svjesna da ih zahvaća. Ako GDPR prouzrokuje pad prihoda od online oglašavanja, lokalni mediji bi se mogli okrenuti naplati sadržaja. Ako se to dogodi, znači li to da će samo oni koji imaju novac dolaziti do potrebnih informacija?

Ima li vaše prikupljanje podataka uporabu u situacijama kao što je ova s koronavirusom?

– S obzirom na to da se korištenje online portala povećalo za oko 20 posto naspram zimskih mjeseci, a inače bi pojavom lijepog vremena padalo, zasigurno nešto postoji. Ono što nam je palo na pamet je da bismo detaljnijom analizom sadržaja koji ljudi čitaju mogli bolje obavještavati institucije koje stvari ljude interesiraju i o čemu bi ih trebale redovito izvještavati. Sigurno ima još primjena, ali treba se malo detaljnije pozabaviti time, što i planiramo.

Koje podatke ostavljamo posjećujući internetske stranice i kako se oni dalje koriste?

– Ostavljate podatke na kojoj ste stanici bili, koliko ste se zadržali, a sustavi koji serviraju oglase na internetu također bilježe s kojim ste se oglasima susreli. Ti se podaci mogu upotrijebiti na razne načine. Mediji kako bi vam predlagali što dalje čitati, oglasni sustavi na temelju tih podataka mogu donositi odluku koji bi vam sljedeći oglas prikazali, klijenti vas korištenjem oglasnih sustava mogu podsjetiti da se vratite na njihovu stranicu. Rekao bih da je 99,99 posto slučajeva korištenja tih podataka benigno, ali moramo se sjetiti i slučaja Cambridge Analytice. S jedne strane imamo prikupljanje podataka i njihovu obradu, a s druge strane imamo aktivaciju tih podataka, odnosno 'targetiranje' točno određenih korisnika.

Koja je DotMetricsova uloga u tome?

– Bavimo se isključivo prvim dijelom, naš posao je da prikupimo podatke i, pojednostavnjeno rečeno, izbrojimo korisnike, a aktivacijom podataka se ne bavimo.

Koji su ključni rizici u tom poslu?

– Primarni rizik su u posljednje vrijeme učestale promjene na preglednicima vezane uz privatnost. GDPR je napravio malu famu u vezi s korištenjem podataka pa preglednici testiraju razna povećanja privatnosti. Dobro je što većina preglednika i dalje razumije važnost istraživanja te, kao i budući ePrivacy, prepoznaje potrebu za mjerenjem posjećenosti.

U Ujedinjenom Kraljevstvu tržište online oglašavanja vrijedno je 15 milijardi funti. Kako stoji Hrvatska?

– Hrvatski poduzetnici prepoznali su važnost internetskog oglašavanja i ono raste dvoznamenkastim postocima iz godine u godinu, ali svako tržište ima drugačiji medijski ekosustav. Sva tržišta jednog dana očekuje slična situacija kao u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je internet premoćan u vrijednosti zakupa, samo je pitanje koliko će koje tržište čekati da se to dogodi.

Vaše ime ne veže se isključivo uz DotMetrics. Predsjednik ste IAB-a Hrvatska i jedan od organizatora Dana komunikacija. Što još radite?

– Veseli me mentoriranje startupova u Zagrebačkom inovacijskom centru. U njegov akceleratorski program svake godine uđe 20-ak startupova, među kojima nađem nekoliko meni interesantnih te ako i oni mene izaberu, skupa radimo na njihovom proizvodu. Od starta poslovne karijere radim u startupovima te ako mogu pomoći novim naraštajima svojim iskustvom, zašto ne. Veseli me vidjeti mlade ljude koji žele pokrenuti nešto novo i inovativno iz Hrvatske i uvijek ću im rado pomoći.

Usporedimo li hrvatsku startup-scenu s britanskom, jesmo li na razini?

– Imamo dobre ideje, imamo dobre i sposobne ljude da realiziraju te ideje. Zanemarimo li sve vezano uz poslovanje iz Hrvatske, ono što nedostaje je iskustvo i tržište.

Možete li to pojasniti?

– Ključan je problem startupovima iz Hrvatske, posebno u B2B segmentu, skaliranje prodaje. Recimo da imamo dva identična startupa, jedan u SAD-u i jedan u europskoj zemlji. Oba proizvod prodaju telekomima i prihodi im ovise o broju njihovih korisnika. Startup u SAD-u proda jednom telekomu i zarađuje na 100 milijuna njegovih korisnika. Da bi startup iz Europe došao do istog rezultata, treba prodati svoj proizvod otprilike 15 telekoma u Europi. Uzmimo da prodajni ciklus telekomu traje godinu dana. Startupu iz Europe trebat će 15 godina da dođe do razine koju je startup iz SAD-a postigao za godinu dana. Na to se naslanjaju i drugi čimbenici koji dodatno olakšavaju poslovni put.

Koji su to čimbenici?

–​ Startup iz SAD-a zbog toga što je postigao takav rezultat u kratkom vremenu dobit će veće investicije za manje udjela u tvrtki. To će mu omogućiti da napravi mnogo više nego startup iz Europe, koji će morati prodati više udjela za manje novca. Ima jedna grupa startupova u regiji u kojoj vidim dokaz svog viđenja.

Tko je u toj grupi?

– Slovenski startup Outfit7, koji je napravio igru Talking Tom, srbijanski Nordeus s igrom Top Eleven i hrvatski Nanobit s igrom Hollywood Story. Ima još sličnih tvrtki kod nas i u regiji, ali uzmimo za primjer te. Zajedničko im je da rade mobilne igre. Njihova distribucija preko Google Playa i App Storea globalno je omogućena od dana lansiranja igrice. Dakle ako pričamo o B2C mobilnim aplikacijama, prilika nekome iz regije zbog 'izniveliranog igrališta', odnosno platformi koje rade distribuciju na globalnoj razini, ista je kao i nekome iz SAD-a. Globalno skaliranje prodaje u slučaju mobilnih igara mnogo je jednostavnije nego kod B2B proizvoda. Da budemo jasni, nije ni kod igrica sve isto, neki studio u SAD-u lakše će dobiti financije za igricu, ali ako zaista pogodite što korisnici žele, mnogo brže možete doprijeti do njih i ostvariti uspjeh.

Kakvo je danas hrvatsko tržište investicija? Jesu li ostvareni pozitivni pomaci?

– Zasigurno jesu, ali sve je to još daleko od toga da kažem da je dobro. No pozdravljam svaki pomak nabolje kao što je otvaranje mogućnosti mirovinskim fondovima da ulaze u startupove. Doduše, smatram ograničavajućim faktorom da mogu ulagati isključivo preko crowdfunding-platformi.

Koje biste još pomake voljeli vidjeti u skoroj budućnosti?

– Prijeko nam je potrebno da kreiramo konkurenciju među VC fondovima. Jedino ih to može natjerati da daju bolje valuacije, da više ulažu te da se trude i na druge načine uključiti, primjerice pomažući startupovima pri izlasku na druga tržišta. Nije svaki novac isti, ovdje posebno trebamo smart money. Kvalitetni VC fondovi ne rade samo ulaganje, oni su stvarna pomoć perspektivnim startupovima u svakom segmentu poslovanja. I to bih volio vidjeti u budućnosti.