13. svibanj 2020.

Javna nabava: 10 milijardi kuna godišnje ugovara se bez kontrole i pravne zaštite

Javna nabava   

U vrijeme zabrane svake vrste javne nabave koja ne podrazumijeva zaštitu od koronavirusa, sanaciju od potresa, sredstva iz EU fondova i nabavu roba i usluga za normalno funkcioniranje ustanova financiranih iz državnog proračuna, jedan segment nabave i dalje uspješno funkcionira 'ispod radara'.

Radi se o predmetima jednostavne nabave, za koju je prije šest godina počelo zlatno doba, kada je Milanovićeva Vlada podigla prag iznosa do kojeg nije potrebno pratiti uobičajene procedure za javne natječaje. Taj prag podigao se sa 70 na 200 tisuća kuna za robe i usluge i s 200 na 500 tisuća za radove. Ta odluka imala je smisla utoliko što je pojednostavljen i ubrzan birokratski proces, međutim stvoren je i 'El Dorado' za naručitelje, kako male, tako i velike. Naime, predmeti jednostavne nabave ne podliježu Zakonu o javnoj nabavi, a ako dođe do nekih nepravilnosti niti pod Državnu komisiju za kontrolu postupaka javne nabave već su pod ingerencijom Državne revizije koja, i ako utvrdi nepravilnosti, ne provodi sankcije.

Svaki naručitelj u Hrvatskoj, mali ili veliki, koji koristi sredstva državnog ili lokalnog proračuna ima pravo provoditi jednostavnu nabavu na osnovu internih pravilnika. Veći naručitelji imaju i po nekoliko takvih predmeta godišnje pa se kroz jednostavnu nabavu 'okrene' i nekoliko milijuna kuna.

Službeno Statističko izvješće javne nabave za 2018., kojeg je objavilo Ministarstvo gospodarstva, kaže da je putem jednostavne nabave utrošeno deset milijardi kuna (bez PDV-a), ili 21 posto od preko 46 milijardi kuna kolika je bila ukupna vrijednost nabave u 2018.

U toj godini objavljeno tek 14 posto rezultata nadmetanja jednostavne nabave. Znači da nemamo nikakve informacije o 86 posto poslova dodijeljenih putem jednostavne nabave, a radi se o iznosu od 8,6milijardi kuna javnog novca. Isto tako, uspoređujući broj objavljenih nadmetanja koje su naručitelji objavili u EOJN te broja nadmetanja u okviru jednostavne nabave (objavljeni isključivo na web stranicama naručitelja), u 2018. gotovo polovica postupaka tj. 48 posto objavljeno je kao jednostavna nabava. Dakle, o 48 posto nadmetanja koja čine 21 posto ukupne javne nabave ili deset milijardi kuna (bez PDV-a), ne postoje transparentni podaci.

Jedine tri institucije koje imaju ingerenciju nad kontrolom i pravnom zaštitom u postupcima jednostavne nabave jesu Državna revizija, DORH kojem revizija šalje svoja izvješća i Upravni sud koji rješava sporove. Hrvatskom Saboru svi oni predaju svoja izvješća. Niti jedna od te tri institucije ne vodi posebnu evidenciju o predmetima javne i jednostavne nabave.

Ono što najviše zabrinjava cijelo ovo vrijeme je što postojeća situacija očito svima odgovara (svima osim ponuditeljima koji očekuju pravednu tržišnu utakmicu). Nikome očito nije u interesu zatrpavati vrlo zaposlene javne dužnosnike nekim predmetima nabavke tonera ili farbanja škola. No predmet po predmet i eto nas na deset milijardi kuna, na okrugloj brojci koju financiraju porezni obveznici puneći državni i lokalni proračun.