19. siječanj 2021.

Jesmo li spremni za digitalno društvo?

Revizorsko-konzultantska tvrtka Ernst&Young i tim s Algebrinog MBA studija proveli su krajem prošle godine jedinstveno istraživanje o stanju digitalne transformacije domaćih kompanija u vrijeme pandemije. Istraživanje je obuhvatilo više od 200 najvećih hrvatskih tvrtki i nastojalo otkriti u kojoj su mjeri različite organizacije prihvatile digitalnu transformaciju kao odgovor na izazove pandemije. Uz to, istraživanje prilično precizno otkriva kojim aktivnostima i procesima tvrtke posvećuju najviše pozornosti u ovom tranzicijskom razdoblju.

Živimo u izazovnom vremenu. U vremenu koje je tako drugačije da se, kako je to lijepo rekla njemačka kancelarka Merkel, „događa jednom u stoljeću“. Pandemija koju nitko nije očekivao promijenila nam je živote i suočila nas s neizvjesnošću protiv koje se politika i gospodarstvo pokušavaju boriti odlukama koje iznimno utječu na poslovanje. Istraživanje koje su potaknuli i odradili EY i Algebra MBA timovi fokusiralo se baš na pitanje transformacije poslovanja u ovim iznimno teškim uvjetima poslovanja. Rezultati su itekako zanimljivi i poučni, ali zabrinjava svakako to što se čak 57 posto hrvatskih tvrtki ne osjeća spremnima odgovoriti na aktualnu krizu primjenom digitalnih tehnologija.

Činjenica je, a nju je potvrdilo i ovo istraživanje, da se najveći izazov hrvatskog gospodarstva nalazi u transformaciji tradicionalnih sektora poput prerađivačkog, financijskog, građevinskog i uslužnog. Najmanje spremne za stratešku promjenu su firme iz upravo tih sektora.

Nešto utješniji je podatak o tome da je gotovo 50 posto organizacija uvelo rad od kuće ili fleksibilnije radno vrijeme, a 20 posto njih posao obavlja putem digitalnih platformi. Valja ipak istaknuti kako se te promjene u radnim procesima odnose uglavnom na marketinške agencije i ICT sektor koji su i prije podsticali „digitalne nomade“ i njihov stil života i rada. Većina domaćih tvrtki čini se očekuje oporavak poslovanja već na proljeće i nisu sklone temeljitoj transformaciji poslovanja.

Promjene kao strategija razvoja

Prema rezultatima istraživanja, samo četvrtina organizacija ima jasnu viziju digitalne transformacije no ipak većina je njih svjesna kako jedino pravovremenom prilagodbom mogu osigurati budućnost poslovanja. Osim pandemije, glavni pokretači digitalne transformacije organizacija su potreba za optimizacijom troškova (25%), bolje i kvalitetnije korisničko iskustvo (22%) te stvaranje novih digitalnih poslovnih modela (13%).

Trećina ispitanika pak kao glavne pokretače digitalne transformacije vidi pritisak klijenata, te razvoj novih proizvoda i usluga. Stoga i ne čudi podatak da je 15 posto organizacija već za vrijeme pandemije uspješno uvelo nove modele razvoja proizvoda ili usluga.

Rješenje je u edukaciji i novim znanjima

Ipak, prevelik broj poslodavaca i dalje ne razumije suštinu digitalne transformacije. S druge strane gotovo polovica čelnih ljudi kompanija, koji su sudjelovali u istraživanju, prepoznaje taj problem i planira educirati zaposlenike putem klasičnih ili online seminara a sve u svrhu razvoja digitalnih kompetencija. Njih 16 posto planira u edukaciji koristiti i vanjske konzultante koji će pomagati proces dubnske digitalizacije kompanija. 

Istraživanje pokazuje da su tvrtke barem osvijestile kako moraju mijenjati svoje poslovne modele žele li preživjeti na tržištu – i inače, a naročito u uvjetima pandemije i nakon nje – ali također vidimo da ove promjene neće ići jednako lako i brzo u svim sektorima. Postoje velike razlike u potrebama za promjenama između pojedinih sektora jer su oni koji su dosad više ulagali ili koji se prirodno dobro snalaze u okružju digitalnih tehnologija i ovu krizu dočekali spremniji. Postoje i velike razlike u percipiranim sposobnostima pojedinih sektora da se digitalna transformacija tvrtki provede, što nije nužno uvijek vezano uz njihovu želju za strateškim promjenama – primjerice, uslužni sektor želi strateške promjene i svjestan je te potrebe ali nije siguran kako će ih provesti i imaju li odgovarajuća znanja, ljude i tehnologije.“, izjavio je Arsen Šolić rukovoditelj MBA područja u Algebri.

Spremnost za digitalne promjene uslužnih djelatnosti (izuzetno važnih za hrvatsko gospodastvo), možda i najviše pogođenih aktualnom situacijom, na niskoj je razini. Čak 62 posto ispitanih tvrtki u ovom sektoru misli da je nespremno ili rubno nespremno za primjenu disruptivnih trendova i digitalnih tehnologija u poslovanju.

Nimalo iznenađujuće, tvrtke iz područja informacijsko-komunikacijskih (ICT) djelatnosti osjećaju se najspremnijima za poslovanje u novonastaloj situaciji te su i najmanje morale mijenjati svoje poslovne procese. Koliko se ICT industrija osjeća voljnom za stalne promjene najbolje pokazuje podatak o tome da bi čak 71 posto ICT tvrtki bilo spremno i dodatno mijenjati svoje poslovne modele i procese, ako se za to pokaže potreba.

Činjenica da hrvatsko gospodarstvo velikim dijelom nije najspremnije za izazove digitalne tranformacije potvrdila se i ovim istraživanjem. Naša sklonost ustaljenom nije novost, ali mogla bi nas skupo stajati sada kad je pandemija doslovno dokinula gotovo sve poznate paradigme poslovanja. Prihvaćanje novih pravila igre uvjet je opstanka i ovo nas je istraživanje na to itekako rječito podsjetilo.