30. studeni 2020.

Josip Funda: Svjetska banka provest će ‘ex ante‘ ocjenu Strategije i ona ide u javno savjetovanje

Prošlog tjedna Lider je na svojim web stranicama objavio serijal mišljenja i reakcija opinion makera iz društvenog i političkog života, na viziju Strategije nacionalnog razvoja Hrvatske do 2030. Serijal završavamo razgovorom s Josipom Fundom, glavnim ekonomistom Svjetske banke za Hrvatsku, koja je sudjelovala u izradi Strategije i koju je prije dvije godine angažirala Vlada, kao glavnog savjetnika za ovaj strateški dokument koji bi nam trebao biti putokaz razvoja u idućih deset godina.

Koja je bila konkretna uloga Svjetske banke u ovom projektu i tko je definirao viziju razvoja RH do 2030.?

image
Josip Funda
---Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije započelo je 2018. s izazovnim zadatkom operacionalizacije novog sustava strateškog planiranja i koordinacije izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. Nacionalna razvojna strategija krovni je dokument u kojemu se daju strateške smjernice za sve razvojne politike i akte strateškog planiranja nižih razina. U kontekstu tog zadatka Ministarstvo je od Svjetske banke zatražilo tehničku pomoć. Angažman je započeo u svibnju 2018. i organiziran je u tri komponente: podrška pripremi Nacionalne razvojne strategije do 2030. kroz izradu analitičkih podloga i davanje savjeta o metodologiji izrade Strategije, podrška provedbi sustava strateškog planiranja, uključujući metodološke smjernice i alate te razvoj kapaciteta te podrška provedbi reforme sustava strateškog planiranja. Glavna uloga Svjetske banke u procesu izrade Nacionalne razvojne strategije do 2030. bila je pružanje analitičke podrške.

Što je konkretno ta podrška podrazumijevala?

Banka je pripremila bogatu analitičku dokumentaciju u obliku sektorskih analitičkih podloga koje su obuhvatile velik broj područja važnih za gospodarski razvoj. Na zahtjev MRRFEU-a i resornih ministarstava izrađene su sljedeće analitičke podloge: Makroekonomska stabilnost, fiskalna politika i oporezivanje; Rast, konkurentnost i inovacije; Poljoprivreda, ribarstvo i prerada hrane u hrvatskom prehrambenom sektoru i bio-gospodarstvu; Obrazovanje i vještine; Energetski sektor; Okoliš; Obiteljske politike; Sektor zdravstva; Pravosudni sektor; Tržište rada; Porezne olakšice za obitelji s djecom; Modernizacija javne uprave; Regionalna dostupnost socijalnih usluga; Upravljanje državnom imovinom; Teritorijalni razvoj i Sektor prometa. Te su podloge nastale u bliskoj suradnji s nadležnim ministarstvima i drugim relevantnim institucijama te ih je odobrio upravljački odbor na razini Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Analitičkim podlogama se nastojalo pomoći javnim tijelima da prepoznaju najveće razvojne jazove, definiraju prioritete za reforme i ulaganja na temelju vizije i strateških ciljeva koje je donijelo Ministarstvo i definiraju potrebne aktivnosti kako bi se zemlja približila svojim ciljevima za 2030. godinu.

Je li bilo kakvih konzultacija s javnosti ili poslovnom zajednicom prilikom izrade podloge?

Zadaća Banke također je uključivala metodološku podršku, odnosno pružanje tehničke pomoći o metodologiji izrade nacionalne strategije te podršku MRRFEU-u u nekoliko faza savjetovanja s dionicima. Dionici su uključivali predstavnike javnih tijela, poslodavaca (privatnih poduzeća) i udruga poslodavaca, sindikata, akademske i znanstvene zajednice, civilnog društva, poduzeća u državnom vlasništvu, nacionalnih vijeća i zaklada. Sada kada je objavljen nacrt Strategije, neovisan tim Banke provest će ex ante ocjenu Strategije.

Kakvom se vama čini donesena Strategija? Je li praksa i u drugim zemljama da imaju tako disperziranu viziju ili su više fokusirane na konkretan cilj razumljiv svima (npr. Slovenija je 2030. - zemlja ugodna za život)?

Pozdravljamo objavu nacrta Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. pred kojom još predstoji javno savjetovanje, a koja će pomoći u definiranju vizije razvoja Hrvatske za iduće desetljeće, odnosno usmjeravati razvoj Hrvatske u narednih 10 godina. Iako su i ranije u Hrvatskoj donošeni sveobuhvatni strateški akti, ovoga puta Vlada je po prvi put odlučila primijeniti sveobuhvatan proces temeljen na dokazima, te participativni pristup odozdo prema gore. Sukladno tome, smatramo da su sam proces izrade strategije i analitika koja je u tu svrhu pripremljena gotovo jednako važni kao i sama strategija i stoga je treba sagledati u širem kontekstu. Naime, cijeli proces pripreme Strategije znatno će olakšati pripremu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti kao i operativnih programa za programsko razdoblje EU-a 2021.–2027. A upravo su to prvi dokumenti kojima će Vlada operacionalizirati Strategiju i usmjeriti konkretna novčana sredstva u ispunjavanje postavljenih ciljeva.

Slični se akti redovito donose i u drugim državama, a u tom je složenom postupku analitička podrška stručnjaka uobičajena i često se koristi. Svjetska banka pružala je tehničku pomoć mnogim vladama u sličnim procesima, uključujući one u Maleziji, Kataru, Kini i Kazahstanu. Kad je riječ o vizijama zemlje, Hrvatska uopće ne odudara od primjera koji se mogu pronaći diljem svijeta.

Možete li navesti neke primjere?

Primjer Slovenije koji ste spomenuli zapravo nije vizija već njihov srednjoročni cilj. Vizija Slovenije bitno je šira i glasi:

Pronašli smo ravnotežu kvalitete života u skladu s okolišem i vremenom. Uz pomoć učenja uspješno se suočavamo s najvećim izazovima. Inovativni smo, ideje pretvaramo u akcije. Dobre odnose stvaramo s povjerenjem i gradimo solidarno i tolerantno društvo. S povjerenjem otvaramo Sloveniju partnerima koji su spremni na suradnju. Ponosni smo što obogaćujemo globalnu mrežu svojom kulturnom jedinstvenošću.

Tu je i primjer Latvije kao jedne od najuspješnijih tranzicijskih zemalja:

Latvija će 2030. godine biti uspješna država aktivnih i odgovornih građana. Svi će moći osjećati sigurnost i pripadnost Latviji i svi će imati mogućnost provoditi svoje ciljeve. Snaga naroda počivat će na naslijeđenim, novostečenim i stvorenim kulturnim i duhovnim vrijednostima, bogatstvu latvijskog jezika i znanju drugih jezika. Njome će se društvo ujediniti s ciljem stvaranja novih, raznolikih i jedinstvenih vrijednosti u gospodarstvu, znanosti i kulturi koje će biti cijenjene, poznate i poštovane izvan Latvije.

S druge strane, vizije Irske ili Južne Afrike bitno su duže no i one daju sliku zemlje u budućnosti.