14. srpanj 2020.

Jurčić: S ERM-om smo se dodatno zakopali na dno EU i postajemo ono što je Kosovo bilo u bivšoj Jugoslaviji

Ljubo Jurčić    foto Ratko Mavar

Ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam, ERM II, vijest je koja je u medijima dočekana kao uspjeh Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB-a) na putu uvođenja eura, a središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53 kuna za jedan euro. Kako je priopćeno iz HNB-a, kuna će sudjelovat u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta.

- Hrvatska je ispunila i posljednji kriterij za ulazak u eurozonu i sada je samo korak do uvođenja eura - istaknuo je ponosno premijer Plenković i dodao da je Vlada predano s HNB-om radila na ispunjavanju ovog cilja.

No, dr. sc. Ljubo Jurčić, ekonomski stručnjak i redovni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, ne dijeli premijerovo oduševljenje. Naprotiv, njegova je poznata teza da je upravo ovaj tečaj, odnosno jaka kuna, uništila hrvatsku industriju, izvoz i gospodarstvo u cjelosti, te da ćemo upravo zbog tečaja od 7,5 kuna za euro i ubuduće biti na samom začelju Europske unije. 

- Hrvatska zadovoljava uvjete za ERM II više od 25 godina, zato što imamo fiksni tečaj od 1994. Stoga priče da će nam to donijeti velike blagodati nisu istinite, jer nam taj tečaj nije donio nikakve blagodati ni do sada. Hrvatska zadovoljava administrativne uvjete za uvođenje eura, oduvijek, ali ne i one suštinske, ekonomske. Kad se odreknemo kune, u rukama više nećemo imati ni jednu ekonomsku politiku kojom bi mogli razvijati Hrvatsku – komentirao je za Lider Jurčić i dodao da su nam prije uvođenja eura bile nužne reforme fiskalne i monetarne politike, jer su upravo pogreške u njihovom vođenju dva osnovna uzroka zašto hrvatska tone na samo dno Europe.

ERM II za Jurčića je samo, kako kaže, činovnička igra, jer nam deficit nije tri posto, a javni dug 60 posto BDP-a, koliko propisuje mastriški sporazum, nego se rebalansom proračuna predviđa da će deficit iznositi 25,3 milijarde kuna, što je sedam posto BDP-a, a udio javnog duga porast će na 86,7 posto BDP-a.

- Tečaj od 7,53 za euro zadavio je hrvatsku industriju, jer se uz njega domaća proizvodnja ne isplati. Zato je zadnjih 25 godina obilježeno ulaganjem u trgovačke centre, a ne u industriju, jer je strana roba upravo zbog ovog tečaja jeftinija, dok se kod nas uopće ne isplati proizvoditi – kaže Jurčić.

Prema ovom ekonomistu tečaj bi trebao biti 12 ili 14 kuna za euro, no kada bi se on sada i uveo ništa se ne bi promijenilo jer je industrijska proizvodnja već uništena, ubio ju je tečaj, slikovit je Jurčić. Naglašava da kada bi tečaj bio 12 kuna za euro tada bi Hrvatska imala dovoljnu proizvodnju mlijeka za domaće potrebe, a ne bi se kao sada uvozilo 900 milijuna litara na godinu, imali bi zaposlenih 50 tisuća radnika u tekstilnoj industriji, a ne 20 tisuća koliko imamo sada, 50 tisuća zaposlenih u industriji namještaja.

- Tekstilna industrija jedva preživljava, proizvodnja mlijeka je gotovo uništena, upravo zato što je cijena mlijeka i tekstilnog radnika vezana uz euro. Stoga se uz ovakav tečaj ne isplati prozivoditi jer je time cijena uvoznog mlijeka ispod tri kune, a u Hrvatskoj se ne isplati proizvoditi mlijeko jeftinije od četiri kune – objašnjava Jurčić i dodaje da je nerentabilnost proizvodnje prisutna u svim granama.

- S ERM-om smo se dodatno zakopali na dno Europske unije i postajemo ono što je Kosovo bilo u bivšoj Jugoslaviji. Bit ćemo na infuziji Europe, prikopčani na fondove pomoći siromašnim zemljama. To se vidi i iz tzv. koronafonda, koji EU daje najviše onim zemljama koje su najsiromašnije i upravo iz tog razloga Bugarska i Hrvatska dobivaju po glavi stanovnika najviše, a ne zato što je politika koju vodi naša Vlada najuspješnija. Smatram da je to sramota za hrvatske intelektualce, političare i građane - rezolutan je Jurčić.

Na pitanje hoćemo li se, kada pređemo na euro, nakon nekog vremena ipak oporaviti Jurčić odgovara niječno.

- Mi definitivno ostajemo prosjaci. Onaj tko može otići iz zemlje će otići, onaj tko ne može, raditi će za trostruko nižu plaću nego što je prosjek EU - pesimističan je Jurčić i objašnjava da Hrvatska iako ima kunu ona kao nacionalni novac nije korištena, jer sve je vezano uz stranu valutu.

Na pitanje hoće li se snižavati kamate na kunske kredite zbog smanjenog valutnog rizika Jurčić odgovara da valutnog rizika u Hrvatskoj nikada nije ni bilo, upravo zbog fiksnog tečaja, a to su bili samo izgovori za visoke kamate.

Država članica koja želi uvesti euro kako bi se pridružila europskoj bankovnoj uniji mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine, ali Jurčić kaže da to za nas neće biti dobro.

- Euro je dobar za razvijene zemlje, a loš za manje razvijene. Budući da smo jedna od najnerazvijenijih zemalja u Europskoj uniji euro je za nas loše rješenje. Zato smatram da bi slijedećih deset godina trebalo zadržati hrvatsku kunu, koja će godišnje devalvirati dva posto. To bi omogućilo opstanak proizvođača, a to i je ekonomska, odnosno razvojna funkcija novca, koju nikad nismo koristili, ili je, pak, imala negativan učinak na hrvatsko gospodarstvo. Prelaskom na euro s ovim tečajem, dodatno smo zacementirali taj, po našu industrijsku proizvodnju, negativan efekt – pesimistično zaključuje Jurčić.