12. ožujak 2021.

Jurica Jednačak (Hanfa): Za razvoj kripovaluta kao sredstva plaćanja potreban je pristanak velikih online retailera

Jurica Jednačak    foto Ratko Mavar

Donošenje regulative za pojedina nova područja treba omogućiti fintech industriji da se bolje integrira u postojeći financijski sustav, poveća legitimnost u poslovanju i posljedično raste brže.

Na razini Europske unije pripremaju za regulativne promjene koje su usmjerene na digitalne financije, ali i lakše financiranje malih poduzetnika na tržištu kapitala. O tome što nam to donosi i što mogu očekivati brzorastući fintech startupovi, pojašnjava član Hanfina Upravnog vijeća Jurica Jednačak.

Nedavno su predložene velike promjene u regulativnom okviru EU koje bi trebale oblikovati razvoj digitalnih financija u godinama koje dolaze. O čemu je konkretno riječ?

– Europska komisija želi zakonski regulirati investicijske usluge povezane s digitalnim financijama, konkretno kriptoimovinom. S jedne strane, želja je potaknuti inovacije i stvoriti mogućnosti za razvoj boljih financijskih proizvoda za potrošače, uključujući one koji trenutačno ne mogu pristupiti financijskim uslugama ili su im one teško dostupne, i, s druge strane, razviti nove načine usmjeravanja financiranja za poduzeća iz Europske unije, posebno za mala i srednja. Regulativni okvir uključuje dva glavna zakonodavna prijedloga: prijedlog o kriptoimovini, Markets in Crypto-assets, popularno zvan MiCa, uključujući i regulativu za DLT pilot-režim za tržišnu infrastrukturu, te zakonodavni prijedlog za regulativni okvir EU o digitalnoj operativnoj otpornosti, tzv. DORA, kojim se žele spriječiti i ublažiti kibernetičke prijetnje. Oba zakonodavna prijedloga nastoje potaknuti razvoj digitalnih financija na uređenoj osnovi, čime se uklapaju u europsku politiku gospodarskog oporavka i šire gospodarske transformacije otvaranjem novih kanala za mobilizaciju sredstava za potporu Zelenom dogovoru i Novoj industrijskoj strategiji za Europu.

Kako će se tvrtke, posebno male, moći lakše financirati s pomoću tržišta kapitala? Koja će se regulativna rasterećenja ove godine ugraditi u nove izmjene Zakona o tržištu kapitala?

– Zbog velikog pada gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji prouzročenoga pandemijom bolesti COVID-19 Europska komisija donijela je izmjene Uredbe o prospektu. Izmjene hrvatskoga Zakona o tržištu kapitala (ZTK) bit će na tragu nedavnih izmjena Uredbe. Dogovorene su u sklopu nedavno prihvaćenoga Capital Markets Recovery Packagea. Paket je usmjeren na poticanje gospodarskog oporavka EU privremenim režimom regulativnog rasterećenja. Dogovoreno je da će se uvesti novi, kraći prospekt, tzv. prospekt EU za oporavak, kako bi poduzeća mogla lakše prikupljati kapital. Prospekt EU za oporavak bit će dostupan za povećanja kapitala od najviše 150 posto trenutačnoga kapitala izdavatelja u dvanaest mjeseci. Nova pravila primjenjivat će se do 31. prosinca 2022. kako bi izdavatelji mogli prikupiti dodatan vlasnički kapital koji im je potreban za prevladavanje trenutačne krize. Te izmjene vrijede za kompanije izlistane na nekom od uređenih tržišta EU. Tako se stvara prilika i za hrvatske kompanije da jednostavnije i praktičnije počnu prikupljati novi kapital na Zagrebačkoj burzi. Novi ZTK sadržava i izmjene MiFID-a II koje ciljano pojednostavnjuju zahtjeve za informacije, primjerice o objavi informacija o troškovima i izdacima prema klijentima. Cilj je izmjena olakšati pružanje investicijskih usluga i ulaganje u gospodarstvo EU a da se pritom ne ugrozi zaštita ulagača. Također, financijski sudionici na tržištu moći ujedinit će troškove istraživanja i izvršavanja odnosno naloga kad je riječ o istraživanju izdavatelja male i srednje tržišne kapitalizacije. To će takvim izdavateljima povećati dostupnost informacija i tržišnih prilika te tako poboljšati njihov pristup financiranju na tržištima kapitala. Nadam se da će nove zakonske izmjene pomoći kompanijama i ujedno pridonijeti razvoju tržišta kapitala u Hrvatskoj.

Što će nova regulativa donijeti fintech startupovima, pred kojima su često teško razumljivi regulativni zahtjevi i pravne nedoumice koje ih koče u razvoju i rastu? Kako postići ravnotežu između regulative i poduzetničke slobode te omogućiti razvoj novih tržišta?

– Donošenje regulative za pojedina nova područja treba omogućiti fintech industriji da se bolje integrira u postojeći financijski sustav, poveća legitimnost u poslovanju i posljedično raste brže. No regulativa pritom treba paziti da se ne zanemare njezini osnovni ciljevi, a to je da se zaštite mali ulagači, sačuva integritet tržišta EU i ne dopusti nelojalna konkurencija izvan Unije te sustavno prate sistemski rizici, posebno u sprječavanju pranja novca. Pritom opet ne bi bilo dobro da upadnemo u klopku propisivanja odredbi utemeljenih na starim tehnologijama ili propisima bez uzimanja u obzir specifičnosti novih tehnologija. Tako europsko tržište dovodimo u rizik stagnacije i nekonkurentnosti u odnosu na druga globalna tržišta. Upravo zbog specifičnosti nove regulative, kojom se na neki način piše povijest, cilj nam je u ovoj ranoj fazi u raspravu uključiti domaću financijskotehnološku i IT industriju. Hanfa je objavila poziv na javno savjetovanje o primjeni DLT tehnologije u kojem anketom želimo prikupiti njihova mišljenja do 20. ožujka. Združena stajališta i prijedloge koji su u skladu s ciljevima regulative sa svojim ćemo prijedlozima uputiti radnim tijelima Europske unije na daljnju raspravu.

Kako komentirate rast cijena kriptovaluta u posljednje vrijeme i ulazak velikih institucionalnih ulagača i kompanija u to područje? Kriptovalute se sve više uvode i kao sredstvo plaćanja.

– Ne možemo kao regulator komentirati trenutačne cijene investicijskih instrumenata koji su regulirani, pa tako ni onih koji još nisu regulirani. No iako svi govore o kriptovalutama kao o velikom 'hitu', moramo naglasiti da je riječ o špekulativnoj klasi imovine u koju je, očito, i dio institucionalnih ulagača, potaknut makrookolnostima, odlučio alocirati dio imovine. Velika volatilnost i sklonost naglim reakcijama na različite nepoznate ponude te neprovjerene informacije bez jasne zaštite malih investitora tjeraju regulatore na jasno upozorenje o golemim rizicima koji proizlaze iz ulaganja u tu vrstu imovine. S druge strane, iako postoje mjesta na kojima je moguće plaćati tom vrstom imovine, i dalje vidimo kako velike online trgovinske platforme kao što su Amazon ili eBay još ne omogućuju izravno plaćanje kriptovalutama. Vjerujem da su moguće promjene i na tom polju, možda više u sklopu razvoja neke vrste stablecoina vezanog uz neku od glavnih valuta, no trenutačno je za budućnost razvoja kripovaluta kao sredstva plaćanja potreban pristanak velikih online retailera, koji u ovom trenutku još ne postoji.

Cijeli intervju možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.