10. ožujak 2021.

Kako bi trebao izgledati Zagreb budućnosti - vizija stručnjaka

Zagreb vizija budućnosti    foto Shutterstock

Hrvatska metropola, vidi se iz aviona, treba hitno preobrazbu. Objavljene su brojne kandidature za vodstvo glavnog grada čije oronule fasade i načičkane skele savršeno prikazuju koliko je urušen iznutra. No, umjesto o budućnosti Zagreba i strategiji koja će pomoći da se vizije ostvare ti vođe koje 16. svibnja tek trebaju biti izabrani radije raspravljaju o tome tko je Trnoružica, kako će se zvati stadion na Maksimiru i kakve šanse ima 'alibi kandidat'. Postoje i kandidati koji se ne libe govoriti o svom programu, ali ovaj tekst neće biti posvećen njima. Budući da se od nove vlasti očekuje reset, razgovaramo sa stručnjacima koji bi ih mogli nadahnuti.

Dosta je krpanja, treba nam masterplan

Da bi se postigle stvarne promjene i jasan smjer budućeg razvoja potreban je Masterplan – sveobuhvatna vizija grada za budućnost kako se više ne bi radile samo točkaste intervencije i 'krpanja'  (tzv. 'urbanizam parcele') već da se zaista s jasnim planom razvija Zagreb kao cjelina - smatra vlasnik arhitektonskog ureda Albatross Alen Žunić, koji je nakon pohađanja brojnih prestižnih svjetskih sveučilišta poput Harvarda, MIT-a, ETH-a i Columbije stekao zavidno iskustvo u osmišljanju urbanih projekata te postao stručnjak za urbane preobrazbe, razvoj modela planiranja gradova i projektiranje dijelova urbanih sredina.

Kako bi se taj razvoj sagledao holistički, objašnjava Žunić, potrebno je postaviti interdisciplinarni tim koji će provesti sveobuhvatno stvaranje vizije Zagreba 2030. i to ne samo kao dokumenta koji je obaveza svakoga grada pod nazivom 'strategija', nego je potrebno napraviti gotovo redateljski jasnu simulaciju kako bi Zagreb trebao izgledati i funkcionirati prostorno, ekonomski, društveno i kulturno za deset godina od danas.

- Bez 3D vizualiziranja moguće budućnosti Zagreba sve ostaje samo u sferi nagađanja, zapisano na papiru u dokumentu strategije, a takvih smo dokumenata imali već i previše - ističe arhitekt.

Europski investicijski potencijal

Novi paketi europskog novca koji će se uskoro početi slijevati u Hrvatsku donose nove mogućnosti za razvoj grada dostojan europskih prijestolnica. Boris Podobnik, profesor na ZŠEM-u i Sveučilištu u Rijeci, rekao je nedavno za Lider kako je Zagreb dosad jako malo gradio europskim novcem.

- EU novac se naime ne može zamračiti (ili može, ali teže), a to izbjegavanje EU novca je najbolji pokazatelj kako se gradilo u Zagrebu za vrijeme Milana Bandića. Upravo je aktiviranje EU novca naša velika šansa – naglasio je Podobnik.

Pitanje je samo kako je iskoristiti. Ne ide to samo tako, automatizmom kada se netko odluči osloniti na EU sredstva. Konzultantica tvrtke Dyvolve Violeta Benković upozorava da provedba fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine prije svega zahtjeva određenu prilagodbu nacionalne regulative u smislu usklađivanja nacionalnog konteksta gospodarskog razvoja s prioritetima i ciljevima Europske unije.

- Zasad su poznata tematska područja koja će biti u fokusu idućeg razdoblja, a Grad Zagreb bi svoj strateški razvoj mogao potencirati apliciranjem projekata vezanih uz prometnu povezanost, gospodarenje otpadom i vodama, energetski sektor, obnovu zgrada, ali i upravljanje rizicima od katastrofa čemu smo, nažalost, i svjedočili prošle godine - kaže Benković te napominje kako je veliki naglasak na 'zelenoj Europi' u smislu prilagodbe i sprječavanju klimatskih promjena na što je moguće utjecati razvojem projekata u različitim granama gospodarstva.

image
Violeta Benković, konzultantica Dyvolvea
foto

Sve su to potencijali novog investicijskog vala, no startna pozicija mora biti vizija.

- Učinkovita provedba nove financijske perspektive iz pozicije Grada Zagreba ovisit će o jasnoj viziji razvoja. Ako ta vizija bude usmjerena prema povećanju kvalitete života i urbanog ekosustava, priprema projekata za sufinanciranje iz EU fondova treba podrazumijevati multidisciplinarni pristup. Primjerice, ako se bavimo temom prometa ili gradnje generalno, ne bismo smjeli isključiti planiranje prateće zelene i plave infrastrukture, gospodarenja energijom i resursima. Štoviše, u fazi planiranja izrazito je važno identificirati faktore koji posredno ili neposrednu utječu na određenu problematiku, a čiji se utjecaj može minimizirati provođenjem određenih politika ili soft mjera. Sustavan i sveobuhvatan pristup osigurat će bolje krajnje rezultate, međutim, to ovisi o ozbiljnosti namjere te kvalifikacijama stručnog kadra u kontekstu prepoznavanja prilika i mogućih benefita - jasna je konzultantica Dyvolvea.

Apsolutni prioriteti

Povratak Zagreba na 'tvorničke postavke', naravno, podrazumijeva i promjene u sferi cjelokupne uprave, ne samo čelnog čovjeka. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu, stoga zagovara modernizaciju procesa upravljanja u Gradu i urbanu decentralizaciju, odnosno veću ulogu gradskih četvrti i mjesnih odbora.

- Što se tiče tog prvog prioriteta, mogućnosti su neograničene, od korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovanju gradskih ureda i službi, sve do inovativnih rješenja pružanja javnih usluga građanima i povećanja kvalitete rada gradske uprave, ali i brojnih gradskih javnih službi, kao što su vrtići, škole, bolnice, kazališta, knjižnice i druge javne ustanove kojima je Grad osnivač. U pogledu urbane decentralizacije, svakako se mora aktivirati potencijal gradskih četvrti koje trebaju dobiti znatno veću ulogu nego što je to slučaj sad. Treba ih otvoriti građanima, a ne samo stranačkom članstvu i aktivistima - tvrdi Đulabić.

image
Vedran Đulabić
foto Dražen Lapić

Pojašnjava da će na taj način svaki dio grada moći stavljati naglasak na one teme koje su im trenutno aktualne. Negdje je prioritet obnova nakon potresa, a u nekih drugim je izgradnja vrtića ili škole, parkinga, odnosno nekih drugih javnih sadržaja. Takav decentralizirani pristup razvoju grada, kaže profesor Pravnog fakulteta, jedino ima smisla u velikim urbanim sredinama, naravno, uz koordinaciju i nužnu dozu harmonizacije na razini cijelog grada.   

Zanima nas kakve su šanse da se takve promjene realiziraju.

- Sigurno da načelno postoji mogućnost, ali to velikim dijelom ovisi o tome tko će nakon izbora preuzeti vlast u Gradu, kojim suradnicima i savjetnicima će se okružiti i kakav će mu biti manevarski prostor za djelovanje, tj. kakav će biti raspored snaga u Gradskoj skupštini. Ako novi gradonačelnik/ca bude imao većinu u Gradskoj skupštini, onda će bez većih problema moći provoditi odluke i pokrenuti pozitivne promjene u Gradu. U tom slučaju prioritet će biti okupiti stručnjake na različitim područjima i doći do modernih i pametnih rješenja za gradske politike. Na taj način Zagreb ima mogućnost postati predvodnik inovativnih i pametnih rješenja među gradovima u Hrvatskoj. To je mjesto koje mu kao glavnom, najvećem i financijski najmoćnijem gradu u Hrvatskoj svakako pripada - obrazlaže Đulabić.

Potres kao katalizator

Nije samo nenadana smrt gradonačelnika s dvadesetogodišnjim stažem okidač promjena, već i potresi koji su iznijeli na vidjelo sve one 'izvana huj, iznutra fuj' probleme. Sva šminka i fasada 22. ožujka 2020. pale su i pokazale posljedice neodržavanja i neulaganja u grad.

- Zagrebu se sada nudi mogućnost kakvu je zadnji put imao prije 140 godina, nakon velikog potresa 1880. godine. Tada je potres bio katalizator za ono što se u normalnim okolnostima nije dogodilo, a trebalo je, proveden je najzahtjevniji proces konsolidacije i unaprjeđenja grada – urbana obnova. Sada se otvara mogućnost da Zagreb nakon djelomičnog razaranja iz svega izađe još bolji - tvrdi Žunić.

image
Alen Žunić
foto

Prema njegovu mišljenju, za nove sadržaje i urbane programe javnih atributa potencijal se ponajviše otvara u unutrašnjosti blokova, a unutar njih bi se umjesto komercijalnih inserata poput Centra Cvjetni mogli osmisliti i interpolirati javni sadržaji, ne nužno izgradnjom nego uređenjem suvremenih urbanih otvorenih prostora kulture, socijalne interakcije, zabave i odmora u zelenilu.

- Takav holistički pristup bi trebale pratiti paralelno i nove tehnologije, koncept održivost i smart citya i to ne samo na razini mjestimično raspoređenoj pametnih klupa ili info panela. Grad, ulice, parkovi, naselja – to su sve dijelovi kojima se redovito krećemo, svakodnevno nas oblikuju i okvir su u kojem se događaju cijeli naši životi, a mi nažalost ne ulažemo dovoljno da ih promijenimo na bolje i osmislimo na kvalitetan način. Sada je prilika za to - tumači osnivač Albatrossa.

Prometne inovacije

Kada se govori o preobrazbi grada, često se zaboravlja koliko važnu ulogu ima promet. Pametna rješenja za regulaciju prometa imaju velik utjecaj na kvalitetu života. 

- Promet u urbanoj sredini je jedino ispravno promatrati kao kralježnicu cjelokupnog sustava koja podržava sve ostale djelatnosti. Nadalje, prometna infrastruktura zauzima veliki udio gradskih površina i značajno oblikuje urbanističku sliku grada. Iz tog razloga promet nije dobro planirati i regulirati kao izdvojeni podsustav u kojem rješavamo pojedinačne situacije ili uska grla. Inovacije u prometu su nebrojne - pojašnjava Benković. 

Ta konzultantica s iskustvom u području održive mobilnosti i rješenja za pametne gradove navodi da današnja tehnologija i digitalizacija omogućuju učinkovito i pametno upravljanje prometom implementacijom različitih rješenja i sustava. Dodaje da se željeni rezultati u smislu poboljšanja prometne slike postižu iz perspektive razvoja urbanog okoliša, promicanjem održive mobilnosti te razvojem potencijala multimodalnosti.

- To znači da mobilnost gradskog područja treba bazirati na uslugama javnog gradskog prijevoza, tradicionalnog, ali neizbježno i fleksibilnog (prijevoz na zahtjev, sustavima dijeljenih vozila,…). Usluga treba biti dimenzionirana na način da odgovara na stvarne potrebe i očekivanja različitih skupina građana. Time će se utjecati na pozitivne promjene u ponašanju putnika u smislu zamjene individualnog automobilskog prijevoza uslugama javnog prijevoza, ali i na prometnu potražnju generalno. U konačnici, cilj bi trebao biti povećanje udjela zelenih površina i površina za pješake i druge aktivne oblike prometa na uštrb automobilskog prometa - zaključuje Benković.

Europski uzori

Zagrebu se odavno tepalo da je 'mali Beč', ali od austrijske smo prijestolnice miljama daleko i to ne samo one geografskim. Namjera nam nije umanjivati dosadašnje projekte na modernizaciji grada, nego pokazati primjere koliko daleko još možemo potegnuti. Zorno nam je to predočio direktor Bečke agencije za pametan grad Dominic Weiss sudjelujući na Liderovoj konferenciji Smart Cities 2020. – Pametnim rješenjima do održivog grada. Tada je kazao da je opamećivanje grada nacionalno pitanje te da su u Beču definirali 70 vrlo snažnih ciljeva, uveli sustav za praćenje rezultata te povezali razne stručnjake da zajedno  donesu gradu budućnost.

Predstavio je pritom i nekoliko projekata koji bi svi od reda mogli poslužiti kao inspiracija za hrvatsku metropolu. Među tim projektima su pametna četvrt Aspern, građanske elektrane, razvoj mreže za punjenje električnih automobila, digitalna platforma, participativno budžetiranje, aplikacija za izravno komuniciranje s gradskim službama, pametnu prometnu rasvjetu, digitalni blizanac grada, digitalnu asistenciju za starije građane i otvorene podatk

Alen Žunić - Koji europski gradovi bi Zagrebu mogli biti uzor

Puno je gradova koji su i nakon znatno većih razaranja obnovu i pogled prema budućnosti iskoristili kao ključnu prekretnicu za napredak. Ako govorimo o gradovima Zagrebu bliskima po veličini, jedan od takvih je Rotterdam, koji je tijekom Drugog svjetskog rata bio u potpunosti uništen, a danas je grad napredne moderne i suvremene arhitekture s realizacijama nekih od najboljih svjetskih imena i sve je popraćeno s rigorozno i planski ostvarenim urbanizmom, ponajviše infrastrukturom s naglaskom na pješaka i bicikliste, što je Zagrebu izrazito potrebno. Meni je osobno uzor Kopenhagen, nekadašnji lučki grad, koji je cijeli svoj centar prenamijenio i pretvorio u 'live' muzej najnaprednije arhitekture 21. stoljeća. Počeo je živjeti na rijeci u punom smislu te riječi, što je Zagrebu već desetljećima neostvarena želja, a otišao je čak i korak dalje od Rotterdama te je umjesto na automobilu naglasak dominantno na biciklističkom prometu, velikim pješačkim zonama i javnim prostorima nastalim prema najrazvijenijim principima landscape arhitekture i urban designa.

Iako je Europa puna projekata na koje se možemo ugledati, bilo bi idealno, kao što je nekoliko puta u tekstu navedeno, imati vlastitu viziju.

- Nisam pobornik kopiranja rješenja iz drugih gradova, jer to pokazuje koliko smo siromašni duhom i idejama. Zagrebu treba njegova vizija razvoja koja će se temeljiti na njegovim potencijalima i potrebama njegovih stanovnika, perspektivi širenja grada i povezanosti s njegovom okolinom, odnosno gradovima i općinama koje čine Urbanu aglomeraciju Zagreb. U takvom širem okviru treba crtati razvoj Zagreba za sljedećih ne nekoliko godina, već nekoliko desetljeća. Treba anticipirati razvojne trendove i iskoristiti neiskorišteni potencijal, a u svemu tome biti i odvažan. Treba iznaći načine kako različite kategorije građana uključiti u planiranje i promišljanje razvoja pojedinih dijelova grada - dijeli s nama svoja promišljanja profesor Đulabić koji ne poriče da u mnogim gradovima ima dobrih rješenja koja se mogu iskoristiti kao inspiracija.

- U Amsterdam ili Kopenhagen se svakako može ugledati kad je riječ o prometnim rješenjima za bicikliste i njihovom integriranju u gradsku prometnu mrežu. Komparativna iskustva i primjere svakako treba tražiti ovisno o tome koji su prioriteti razvoja grada, ali, ponavljam, ne treba nikoga kopirati. Treba aktivirati postojeći potencijal građana i struke u Zagrebu i osmisliti smjer razvoja koji će biti po mjeri njegovih stanovnika - zaključuje Đulabić, a takvom se gradu i nadamo.