01. veljača 2020.

Kako do veće mirovine - treći stup postao najatraktivniji oblik štednje

Sve se veći broj poslodavaca odlučuje nagraditi zaposlenike putem dobrovoljne mirovinske štednje jer im je takva vrsta troška neoporeziva    foto Getty Images/istockphoto

Broj građana koji ulažu u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove, tzv. treći mirovinski stup, od 2017. porastao je za otprilike dvadeset tisuća, a neto imovina fondova na rekordnih 5,12 milijardi kuna

Tko god ima više od deset godina do mirovine, do sada je, vjerojatno, već naučio da, ako se za sebe ne pobrine sam, teško da će od države dočekati adekvatnu naknadu za svoj minuli rad. Posljednjih nekoliko godina kontinuirano raste potražnja za ulaganjem u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove (ODMF), tzv. treći stup, koji je postao trenutačno najatraktivniji oblik štednje građana s obzirom na to da takvu štednju država potiče sa 750 kuna na godinu (to je maksimalan iznos ako korisnik uplati 5000 kuna u jednoj godini). Taj državni poticaj ima efekt kao 15 posto prinosa, a zaradu donosi i prinos koji fond ostvari na tržištu.

Tako je od 2017. broj ulagača (građana) na godinu rastao za otprilike njih 20 tisuća, a neto imovina fondova porasla je s 3,9 milijardi kuna na rekordnih 5,12 milijardi lani. Osim toga, sve se veći broj poslodavaca odlučuje nagraditi zaposlenike putem dobrovoljne mirovinske štednje jer im je takva vrsta troška neoporeziva.

Jedan od dodatnih poticaja za povećana ulaganja bilo je i lanjsko ukidanje ulazne naknade. Međutim, iako je ukidanje naknade djelomično potaknulo tržište, s druge strane bankama je izbilo prihode kojima su financirale trošak distribucije dobrovoljne štednje. Kako kažu u Erste društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, sada ne mogu jednako plaćati agente i konkurirati distribuciji sličnih proizvoda prilikom prodaje putem nebankovnih kanala prodaje (npr. putem zastupnika u osiguranju). U svakom slučaju, dobrovoljna mirovinska štednja i dalje je na tržištu najkonkurentniji oblik namjenske štednje.

– Razlog tome je nekoliko pogodnosti: državna poticajna sredstva, porezne olakšice i prinosi koje ostvaruju društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Prema Hanfinim podacima neto imovina osam dobrovoljnih mirovinskih fondova potkraj prosinca 2019. bila je veća od 5,12 milijardi kuna, a u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedi 320.447 građana – istaknula je Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, dodajući da se prinosi fondova na godišnjoj razini kreću od 5,37 do 13,76 posto.

Koju korist poslodavci imaju od trećeg stupa, kako i kada se može koristiti novac uplaćen u treći stup, možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.