22. veljača 2021.

Kobas Dešković: Podrška roditeljima danas za održivo poslovanje sutra

Diana Kobas Desković    foto Dražen Lapić

U Hrvatskoj se od sredine 2020. provodi projekt koji sufinancira EU – ‘Rekreiraj život i posao za žene i muškarce’ – čiji je cilj osvijestiti važnost jednakosti prilika za žene i muškarce na radnome mjestu i bolje usklađenosti obiteljskog i poslovnog života

Projekt ‘Rekreiraj posao i život za žene i muškarce’, sufinanciran iz fondova Europske unije, u Hrvatskoj se provodi od sredine 2020. Nositelj je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a partneri su Hrvatska zajednica županija i tvrtka Spona Code. Diana Kobas Dešković, direktorica Spone, ističe da se hrvatskim poduzećima financira sudjelovanje i omogućuje postizanje statusa Mamforce kompanije.

Autorica ste metode certifikacijskog sustava Mamforce kojim utječete na promjenu korporacijske kulture. O kojim je promjenama riječ?

Mamforce je nastao kao odgovor na probleme nejednakih prilika s kojima se susreću ponajprije zaposlene majke i žene. Zbog rodnih stereotipa, koji su sastavni dio svih područja života, pa tako i poslovnoga, način upravljanja ljudima često podržava stereotipna očekivanja da će žene biti manje produktivne zbog trudnoće i roditeljstva. Zbog toga je ženama smanjena mogućnost zaposlenja, zadržavanje radnog mjesta i napredovanje. Ujedno je među korisnicima roditeljskog dopusta malo očeva. Očevi nedovoljno iskorištavaju pravo na roditeljski dopust zbog stereotipnih očekivanja da je vrijeme s djetetom u ranoj fazi razvoja rezervirano za majke. Zbog toga svi gube: majke zbog neiskorištenoga poslovnog potencijala, očevi zbog manjka provedenog vremena s djecom, a djeca važan dio emocionalnog i kognitivnog razvoja koji se potencira uz aktivnu prisutnost tate. Kao društvo gubimo jer mnogo obrazovanih i kompetentnih žena ne dobije priliku pokazati znanje i sposobnost. Poslodavci gube na doprinosu različitosti ideja i pristupa, koji je iznimno važan za razvoj inovativne prakse, proizvoda i usluga koji omogućuju konkurentnost.

Kako potičete promjene u kompanijama i društvu i kakvi su rezultati?

– Nakon 33 kompanije koje su prema znanstveno utemeljenoj metodi Mamforce prošle evaluaciju imamo dovoljno jasnih pokazatelja o rezultatima provedenih promjena. Među važnim je rezultatima povećanje produktivnosti većim angažmanom zaposlenih i smanjenom stopom bolovanja. U jednoj je velikoj kompaniji zbog uvođenja fleksibilnih oblika rada i niza povlastica za zaposlene bolovanje smanjeno za 11 posto, što je znatna ušteda. Raste udio žena među nasljednicima za više pozicije od devet do 28 posto, a među promaknutima i do 50 posto. Povećava se zadovoljstvo zaposlenih u gotovo svim tvrtkama i sretni smo što je stupanj zadovoljstva često veći od 80 posto. Također se možemo pohvaliti da je broj tata na roditeljskom dopustu u Mamforce kompanijama iznad hrvatskog prosjeka, što je rezultat ulaganja u interno promicanje aktivnog očinstva. Stoga smo uveli i standard Dadforce kao posebno priznanje za doprinos razvoju tog područja važnoga za cijelo društvo. Ključ promjene jest efikasnost koja se postiže većim zadovoljstvom zaposlenih kojima se omogućuje usklađenje svih životnih uloga. Pozitivan je utjecaj i na poslovne rezultate. Globalna istraživanja pokazuju da kompanije s većom zastupljenošću žena na svim razinama vođenja ostvaruju 53 posto veći povrat na kapital. Uskoro ćemo i na primjeru svojih Mamforce kompanija s pomoću novih alata koje razvijamo moći pokazati vrlo jasan utjecaj raznolikosti i uključenja na poslovne rezultate.

Kako se događa promjena?

– Stvarne su nositeljice promjena kompanije koje promjenom načina rada poboljšavaju kvalitetu života zaposlenih i njihovih obitelji. Ujedno utječu na širu društvenu promjenu odnosa prema zaposlenim majkama, ženama, odnosno roditeljima kojima je iznimno teško uskladiti sve životne zahtjeve bez odgovarajuće potpore na radnome mjestu i u zajednici. Tvrtke tako omogućuju održivost društva jer će se mladi parovi uz odgovarajuću potporu lakše odlučiti na više od jednog djeteta, što je nužan preduvjet za poboljšanje demografske slike. Tvrtke time osiguravaju i održivost svog poslovanja jer su današnja djeca sutrašnji korisnici proizvoda i usluga. Svima nam je u interesu podržati mlade roditelje.

Kako se provodi taj proces u kompanijama i što se ocjenjuje?

–​ Analiziramo postojeće politike i procedure kako bismo utvrdili obrasce kojima se podupiru rodni stereotipi. Naočigled su to nevažni detalji koji, nažalost, imaju snažan, nesvjestan utjecaj na odlučivanje. Izdvojila bih način provedbe intervjua za zaposlenje koji bi trebala voditi rodno uravnotežena komisija ili sistematizaciju radnih mjesta koja je samo u muškom rodu. Zatim analiziramo zaposlene na temelju niza parametara kako bismo dobili jasniju sliku o tzv. DNK-u kompanije. Takva, dubinska analiza daje vrlo jasnu sliku o postojećim spolnim, dobnim i drugim razlikama u područjima zapošljavanja, napredovanja, izostanaka, plaća. Osim analize načina upravljanja, zanima nas i mišljenje zaposlenih, zbog čega provodimo istraživanje koje nam daje povratnu informaciju o iskustvu rada u kompaniji. Nakon kompletne analize dajemo preporuke za poboljšanje u skladu s recentnim akademskim spoznajama, praktičnim iskustvima i, što je vrlo važno, kulturi organizacije, koja je ključna za provedbu. Važno je stalno imati na umu da jedna mjera ne vrijedi za sve. Metoda se temelji na praćenju poboljšanja jasnih pokazatelja jer se upravljati može samo onime što je moguće i mjeriti. Stoga u suradnji s klijentima definiramo razvojne ciljeve za razdoblje koji slijedi kako bismo njihovo ostvarivanje mogli pratiti mjerljivim pokazateljima. Uza sve navedeno omogućujemo usporedbu s konkurencijom i dajemo vrlo jasne preporuke što je potrebno napraviti da bi se željeno ostvarilo.

Kako Europska komisija podupire inicijative poput vaše?

– Ravnoteža između privatnog i poslovnog života te postizanje pune rodne ravnopravnosti u svim dijelovima društva iznimno su važni Europskoj komisiji zbog niza gospodarskih i socijalnih razloga, među kojima bih istaknula konkurentnost gospodarstva uz bolje iskorištavanje postojećih ljudskih potencijala. Da bi se ostvarila europska strategija razvoja, raspisuju se pozivi za projekte kojima se podupire provedba politika Europske unije. Jedna od tih politika jest Direktiva o ravnoteži privatnog i poslovnog života, koja se mora uvesti u zakonodavstvo svih zemalja članica do kolovoza 2022. Od sredine 2020. i u Hrvatskoj se provodi projekt ​​‘Rekreiraj život i posao za žene i muškarce’, koji ​sufinancira EU i čiji je nositelj Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uz projektne partnere Hrvatsku zajednicu županija i tvrtku Spona Code. Njegova je ukupna vrijednost 324.518 eura, od čega Europska unija sudjeluje s 241.675 eura u sklopu Programa Europske unije o pravima, jednakosti i građanstvu 2014. – 2020. Cilj projekta jest poticati usklađivanje obiteljskog i poslovnog života za žene i muškarce, promicati ravnopravnije sudjelovanje majki na tržištu rada kao i aktivnu ulogu očeva u skrbi o djeci, što je u skladu s prioritetom demografske revitalizacije i jačanja obitelji Vlade Republike Hrvatske.

Koje mogućnosti otvara sufinancirani EU projekt hrvatskima tvrtkama?

– Hrvatskim se tvrtkama zahvaljujući EU novcu financira evaluacija i postizanje statusa Mamforce kompanije. Jedinstvena je to prilika otvorena za dvadeset organizacija bez obzira na veličinu uz poštovanje kriterija raznolikosti sektora poslovanja i regionalne zastupljenosti. Cilj je tijekom trajanja projekta do sredine 2022. provesti promjene koje će povećati angažman zaposlenih, poboljšati produktivnost te pridonijeti organizacijskoj kulturi koja će biti spremnija za prihvaćanje zakonskih promjena koje donosi nova direktiva. Iskustvo pokazuje da dobra zakonska rješenja nisu dostatna za promjenu, nego je potreban dodatan rad na promjeni kulture. Pozivam tvrtke da iskoriste priliku za poboljšanje postojećeg načina upravljanja u skladu s primjerima najbolje svjetske prakse. Razvit će poslovanje i brend poslodavca te pridonijeti razvoju pravednije kulture društva, otvorene za različitost.