Korona i biznis
19. veljača 2020.

Koronavirus ‘udara‘ na njemačku ekonomiju, posljedice će osjetiti i Hrvatska

korona virus   

Pored očitih žrtava epidemije koronavirusa u Kini (Južna Koreja, Australija, Japan, Singapur, Vijetnam, Tajland i drugi), jedna od najugroženijih ekonomija mogla biti Njemačka kojoj je Kina najvažniji trgovinski partner (razmjena dviju zemalja u 2018. iznosila je oko 200 milijardi eura, odnosno trećinu ukupne europske razmjene s Kinom).

Najveća europska ekonomija već titra na rubu recesije zbog trgovinskog rata, problema autoindustrije, općenitog 'zamora materijala' u njenom ekonomskom modelu i izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, a velika ovisnost o Kini čini je iznimno ranjivom na ovakve događaje. Motor Europe s jedne je strane duboko dobavno povezan s Kinom, dok s druge velik broj svojih proizvoda, obično visoke dodane vrijednosti, plasira na to tržište, što znači da je negativan efekt dvostruk. Kako je dobar dio europske ekonomije, uključujući hrvatsku, naslonjen na njemačku, jasno je da bi se ekonomska zaraza mogla proširiti ako virusna potraje još neko vrijeme.

U zadnjem kvartalu 2019. nije zabilježen rast, dok je tijekom cijele prošle godine Njemačka rasla tek 0,6 posto. Još početkom ove pretpostavka je bila da će uslijediti oporavak, no nakon koronavirusa i nemale štete za kinesku ekonomiju, taj je ionako blagi optimizam ispario i sada sve više analitičara strahuje od njemačke recesije. Prema procjenama Instituta za ekonomska istraživanja (IFO), pad kineske ekonomije za jedan posto, značio bi pad njemačke za 0,06 posto, što u boljim okolnostima možda ne bi djelovalo toliko strašno, no nakon loše prošle godine dobiva na težini. Osim toga, konačni saldo mogao bi biti i puno gori jer je referentna točka računice bio SARS kojeg je koronavirus već nadišao.

Posebno je, naravno, osjetljiva autoindustrija koja već neko vrijeme djeluje više kao kamen oko vrata njemačke ekonomije, nego kao prednost. Oko trećine svih vozila prodano je na kineskom tržištu prošle godine, izračunali su u Centru za automobilska istraživanja (CAR), a dodatni problem predstavlja zatvaranje njemačkih pogona u Kini i prekid u lancima nabave za tu Njemačkoj ključnu industriju.

Problemi će se, naravno, osjetiti i na cijeni nafte. Barel sirove nafte tipa Brent (referentna za europsko tržište) u utorak je koštao 56,6 dolara, što je 17,5 posto niže u odnosu na početak siječnja 2020. Međunarodna agencija za energiju (IEA) sada očekuje kako će u prvom tromjesečju ove godine potražnja pasti za 435 tisuća barela dnevno na godišnjoj razini, što je prvo tromjesečno smanjenje u više od 10 godina. Smanjene su i prognoze za cijelu 2020. godinu za 365 tisuća barela dnevno na 825 tisuća barela dnevno, najnižu razinu od 2011.

- Uz nastavak neizvjesnosti, strahova i špekulacija oko pravih razmjera epidemije koronavirusom ostajemo pri našim očekivanjima o silaznom trendu cijena sirove nafte tijekom ove godine uslijed već postojeće prekomjerne ponude i potencijalnog daljnjeg slabljenja rasta potražnje - stoji u RBA analizama.

Koliki će stvarni učinak na kinesku i svjetsku ekonomiju biti trenutačno je teško procijeniti i trebat će pričekati barem do sredine sljedećeg mjeseca za nešto konkretnije podatke. Do tada, riječ je o nadmetanju u pogađanju. Može se s relativno visokom vjerojatnošću pretpostaviti da će kineski rast u prvom kvartalu pasti na pet ili možda četiri posto, a tako nekako bi mogao i izgledati rast za cijelu godinu (SARS je prema Timeu, srušio godišnji kineski BDP za dva posto, a svjetski za 0,3), iako se prije epidemije očekivalo oko šest posto. Takve brojke prevele bi se u pad svjetskog BDP-a od 0,2 do 0,5 posto, no to se sve može i promijeniti do kraja godine ovisno o nizu faktora. Pitanje je koliko će potrajati zaraza, kako će reagirati kineske vlasti i koliko će se brzo kineska ekonomija oporavljati jednom kada se zaraza počne smirivati.

Što se Hrvatske tiče, izravni učinci najviše se mogu osjetiti u turizmu i tek ponešto u dobavnim lancima, no veći problem predstavlja odraz epidemije na Njemačku o kojoj nemali dio domaće ekonomije ovisi. Kako najveća europska ekonomija već neko vrijeme pokazuje znakove usporavanja, problemi s koronavirusom mogli bi je uvesti u recesiju i to bi se barem djelomično osjetilo i u Hrvatskoj. Hoće li se svjetska ekonomija izvući s kratkim, ali bolnim šokom ili će virus ostaviti dubok trag na ovoj godini znat će se sljedeći mjesec kada postane jasno je li epidemija prošla svoj vrhunac ili nije.

Više o utjecaju koronavirusa na gospodarstvo možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.