31. kolovoz 2020.

Krištof o rekordnom padu BDP-a: Iznenadilo me vrlo veliko smanjenje izvoza usluga i uvoza

Marko Krištof    foto Dražen Lapić

Iako su neki kolege ekonomisti u prvi plan stavljali razliku između BDP-a i BDV-a i kao obrazloženje navodili Eurostatovu metodološku napomenu, ona nije imala značajan utjecaj. izjavio je za Lider bivši ravnatelj Državnoga zavoda za statistuku (DZS) Marko Krištof. 

Naime, točno je, kaže Krištof, da su COVID potpore tretirane kao subvencije, no u ovom slučaju radi se o subvencijama na proizvodnju (d.39), a ne o subvencijama na proizvode (d.31) - a ta vrsta subvencija ne utječe na relaciju BDV - BDP. Budući da je Ministarstvo financija u drugome tromjesečju isplatio gotovo SEDAM milijardi subvencija, da ih je DZS prikazao kao subvencije na proizvode (koje utječu na BDP) minus bi iznosio preko 20 posto na godišnjoj razini. Ovakav tretman je ispravan i razlika između BDP i BDV je korektno obračunata.

- Mene je osobno iznenadilo vrlo veliko smanjenje izvoza usluga i uvoza, koje osim turizma uključuje i izvoz IT tvrtki. Budući da je HNB zadužen za taj dio statistike, očekivao sam da će njihova ranija procjena biti bliža konačnom obračunu te da će barem pogoditi dodanu vrijednost - zaključuje Krištof. 

Podsjetimo, u petak je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio prvu procjenu kretanja hrvatskog bruto domaćeg proizvoda za drugo trmojesečje - pad iznosi 15,1 posto, što je najveći pad od kada se mjere podaci od 1996. godine. 

HNB je objavio kako je pad bruto dodane vrijednosti (11,9 posto), koji u pravilu bolje korespondira sa stvarnim kretanjem gospodarske aktivnosti, bio nešto niži od pada bruto domaćeg proizvoda. Ta je razlika, po svemu sudeći, rezultat odgoda pri naplati indirektnih poreza i pojačanog subvencioniranja poduzeća.