25. studeni 2021.

Macron i Plenković razgledali Rimčev i Bugattijev automobil

Emmanuel Macron

   

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i premijer Andrej Plenković u zagrebačkoj Esplanadi razgledali su najbrži električni automobil u svijetu, proizveden u Hrvatskoj, i najbrži benzinski automobil na svijetu, proizveden u Francuskoj – Rimčevu Neveru i Bugattijev Chiron Super Sport. 

Francuskog čelnika na ulazu u zagrebački hotel dočekali su sinjski alkari, a potom je razgledao automobile u društvu premijera, ministra obrane Marija Banožića i Mate Rimca, vlasnika tvrtke Rimac Automobili koja je sredinom godine preuzela francusku tvrtku Bugatti, čime je nastala nova tvrtka – Bugatti Rimac.

– Ovime pokazujemo suradnju između Francuske i Hrvatske. Bugatti ima 112 godina dugu povijest u Molsheimu u Francuskoj i tamo radimo najbrže benzinske, a tu u Zagrebu radimo najbrže električne automobile u svijetu. Tako da je imalo smisla to dvoje povezati – rekao je Rimac. 

Macron i Plenković razgledali su Bugattijev Chiron, automobil s više od 1600 konjskih snaga koji je s postignutom brzinom od 490 kilometara najbrži na svijetu i Rimčevu Neveru, auto s najbržim ubrzanjem u svijetu. 

Nakon toga su prešli u drugi dio hotela gdje se održava ručak na koji su stigli i uzvanici poput bivšeg hrvatskog izbornika nogometne reprezentacije Miroslava Ćire Blaževića i aktualnog Zlatka Dalića, zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, bivšeg ministra turizma Garija Cappellija, zagrebačkog rektora Damira Borasa i još stotinu drugih. Macron nakon ručka putuje u Rim, u službene posjete Italiji i Vatikanu.

Macron: Hrvatska je spremna za šengenski prostor

Francuski predsjednik u Banskim je dvorima u četvrtak rekao i da je Hrvatska spremna za šengenski prostor koji je potrebno reformirati, na čemu će Pariz raditi za vrijeme predsjedništva Vijećem EU-a 2022.

– Kao prvo, Hrvatska je spremna za Schengen, to je pokazala, ispoštovala je proces. Hrvatska je potvrdila da ima čvrstu organizaciju i sposobnost zaštite svojih granica, vanjskih granica Unije, u odnosu na borbu protiv krijumčarenja – rekao je Macron na zajedničkoj konferenciji za medije s domaćinom, premijerom Andrejom Plenkovićem. 

No šef francuske države upozorio da je potrebna reforma Schengena i da će Pariz na tome raditi u prvoj polovici iduće godine na kormilu Vijeća EU-a, a hrvatski premijer je poručio da će u tom procesu 'svoj doprinos dati i Hrvatska kao buduća članica prostora'. 

Plenković je istaknuo da je Zagrebu 'bitna čvrsta i jasna podrška Francuske za šengenski prostor i eurozonu'. 

Macron je potporu Francuske najmlađoj članici Unije naglasio i na susretu s predsjednikom Zoranom Milanovićem na Pantovčaku. 

– Naše će dvije zemlje nastaviti surađivati u području sigurnosti, imigracija, gospodarstva, istraživanja, u toliko tema koje trasiraju europski put Hrvatske - Schengen i pristup eurozoni, što su vaši najvažniji projekti koje podržavamo – rekao je Macron Milanoviću. 

Komisija je u listopadu 2019. ocijenila da je Hrvatska ispunila kriterije za ulazak u šengenski prostor, a početkom lipnja ove godine pozvala je zemlje EU-a da u njegov prostor prime Hrvatsku, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, koje već godinama imaju pozitivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se primi.

Plenković i Macron potpisali su Sporazum o strateškom partnerstvu kojim Francuska daje potporu Hrvatskoj na više područja, političkih, gospodarskih i kulturnih, među ostalima i u onima koji su strateški ciljevi Zagreba – ulazak u šengenski prostor i u eurozonu i članstvo Hrvatske u OECD-u.

Trgovinska razmjena Francuske i Hrvatske iznosila je milijardu eura prošle godine, a trenutna razmjena za ovu godinu iznosi više od 700 milijuna eura. Plenković smatra da je to 'početan korak', a Hrvatska ima želju za jačanjem trgovinske razmjene.

Dodao je da je ove godine u Hrvatskoj bilo 400.000 francuskih turista, a vjeruje da će taj broj porasti nakon pandemije koronavirusa. 

Ovo je prvi posjet šefa francuske države Hrvatskoj od osamostaljenja i Macron je rekao da je 'sretan' što je ovdje. Prethodno je na Pantovčaku rekao da je nepravedno što nitko od njegovih prethodnika nije bilo službeno u Hrvatskoj. Bivši francuski predsjednik, pokojni Jacques Chirac bio je u Zagrebu prije 21 godinu na samitu EU-a, ali to je bio multilateralni posjet.

Macron nakon ručka putuje u Rim, u službene posjete Italiji i Vatikanu.

Rafale uskoro zamjenjuje migove

U Banskim dvorima potpisan je i ugovor o kupnji francuskih borbenih zrakoplova Rafalea, a ubrzo nakon toga dva takva zrakoplova preletjela su Zagreb. 

– To je 'game changer'. Imat ćemo na raspolaganju takve avione koje od juga Njemačke pa do Grčke nema – istaknuo je hrvatski premijer.

Dodao je da je Hrvatska nabavila 'najmodernije zrakoplove koji će sigurno utjecati na vanjskopolitički sigurnosni i obrambeni položaj Hrvatske' i očekuje da će taj ugovor potaknuti 'značajniju suradnju obrambenih industrija' dviju zemalja. 

Macron kao zagovornik jačanja europskih snaga smatra da je to 'prvi važan korak u smjeru europske obrane i jamči zajedničku sigurnost', ali i 'dokaz prijateljstva'.

Hrvatska je druga članica EU-a nakon Grčke koja kupuje Rafale.

Francuska i Hrvatska partneri za stabilnost na zapadnom Balkanu

Francuska preuzima od Slovenije predsjedanje Vijećem EU-a početkom 2022., a Macron je najavio da će Pariz raditi na miru i stabilnosti na zapadnom Balkanu. 

– Francuska vizija je da tu izgradimo prostor mira, stabilnosti i suradnje, osnažiti protok ljudi. Želimo od tog prostora napraviti pravi europski prostor – rekao je Macron i upozorio na vanjske sile koje 'destabiliziraju tu regiju i stvaraju podjele', misleći na Rusiju i Kinu.

U tim nastojanjima Hrvatska će biti partner Francuskoj. Francuski predsjednik i hrvatski premijer razgovarali su o potrebi promjene izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, bugarskoj blokadi Sjeverne Makedonije, napetostima Prištine i Beograda, a šef francuske države istaknuo je da će u tim pitanjima Pariz i Zagreb 'zajednički djelovati'. 

Francuska se smatra oštrom protivnicom proširenja EU-a, ali Macron ipak napominje da 'što se tiče zapadnog Balkana, nismo rekli da smo mi protiv toga'.

– Mi smo htjeli jednostavno zaustaviti jednu birokratsku situaciju, htjeli smo zapravo reći – treba riješiti probleme. Mi smo za vrijeme hrvatskog predsjedanja od tog procesa napravili jedan više politički proces – rekao je francuski predsjednik.