U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine potrošnja u maloprodaji realno porasla za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, a rast je ostvaren i u cijeloj prošloj godini, šestoj zaredom.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u prosincu realno porasla za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na prosinac 2018. porasla za 4,5 posto.
To je znatno brži rast nego u studenome, kada je potrošnja porasla 2,5 posto na godišnjoj razini.
Na godišnjoj razini realni promet od trgovine na malo kontinuirano raste od lipnja ove godine. Naime, nakon svibnja u kojemu je zabilježen pad na godišnjoj razini za 1,9 posto po prvi put nakon 56 mjeseci rasta, u lipnju je potrošnja skočila za 5,9 posto. Maloprodaja je u srpnju na godišnjoj razini porasla za 3,6 posto, u kolovozu 1,2 posto, rujnu 3,5 posto te listopadu za 3,1 posto.
U prosincu je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 2,3 posto, dok je maloprodaja neprehrambenim proizvodima skočila za 6,8 posto.
Maloprodaja je u prosincu u odnosu na isti mjesec 2018. godine porasla u svim trgovačkim strukama - nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama 4,2 posto, prodaja motornih goriva porasla je za 8,3 posto, u ostalim nespecijaliziranim prodavaonicama 13,2 posto, ljekarnama 9,3 posto itd.
Potrošnja porasla šestu godinu zaredom
U cijeloj 2019. promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je šesta godina zaredom kako je potrošnja porasla, ali nešto slabije nego u 2017., kada je njezin rast iznosio 4,7 posto te 2018. kad je iznosio 3,8 posto.
Promatrano prema trgovačkim strukama, nominalni indeksi prometa u trgovini na malo ukazuju na rast prometa svih trgovačkih struka. Pri tome su motorna goriva i maziva koji u ukupnom maloprodajnom prometu čine 15,5 posto ostvarili godišnji rast prometa od 2,9 posto dok je kod nespecijaliziranih prodavaonica pretežno živežnim namjernicama s udjelom od 36 posto rast bio izraženiji, 4,2 posto. Zamjetnu godišnju stopu rasta zabilježile su i ostale nespecijalizirane prodavaonice (10,8 posto) s udjelom od 7,3 posto u maloprodajnom prometu.
- Uz okruženje potisnute inflacije te smanjenje troškova zaduživanja, snažan učinak došao je od odličnih rezultata iz turizma koji su se multiplikativno odrazili na cjelokupno gospodarstvo kroz poboljšanja na tržištu rada te veći raspoloživi dohodak kućanstava koji je podržan i poreznim izmjenama - kažu analitičari Raiffeisen banke.
Očekuju da će solina kretanja na tržištu rada, nastavak kreditiranja stanovništva, niska inflacija te očekivanja da će i 2020. donijeti dobre turističke rezultate,podržavati optimizam potrošača koji se nalazi na svojim najvišim vrijednostima otkada se provode ankete.
- Štoviše, detaljniji pogled na očekivanja kućanstava sugerira da se potrošači uslijed rasta raspoloživog dohotka sve više usmjeravaju na kupnju trajnih potrošnih dobara. Stoga, povoljna kretanja u maloprodaji očekujemo i tijekom ove godine - kažu u RBA-u.
DZS: Industrijska proizvodnja pala u prosincu; na razini cijele 2019. porasla za 0,5 posto
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine pala je za 2,2 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, dok je u cijeloj 2019. godini u odnosu na 2018. godinu porasla za 0,5 posto, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, u prosincu prošle godine industrijska je proizvodnja na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni, pala za 1,5 posto, a kalendarski prilagođeni indeksi na godišnjoj razini pokazuju pad za 2,2 posto.
Industrijska je proizvodnja u prošloj godini bilježila mješovite izvedbe, a statistika na razini cijele godine, u 2019. u odnosu na 2018. godinu, bilježi njen rast za 0,5 posto.
Statistika prema glavnim industrijskim grupacijama pokazuje da je u prošloj u odnosu na 2018. godinu najveći rast zabilježila proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 7,2 posto. U prošloj u odnosu na godinu prije porasla je i proizvodnja intermedijarnih proizvoda, i to za 2 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,9 posto, a energije za 1,2 posto.
Istodobno je proizvodnja kapitalnih proizvoda u 2019. godini pala za 7,3 posto u odnosu na 2018. godinu.
Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, prerađivačka industrija, koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji ima najveći udio, nešto više od 80 posto, u prošloj je godini pala za 0,3 posto u odnosu na godinu ranije.
Pala je i proizvodnja u rudarstvu i vađenju, i to za 5,8 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u 2019. godini u odnosu na 2018. godinu porasla za 7,5 posto.
Unutar prerađivačke industrije statistika kod nekih djelatnosti bilježi i dvoznamenkasti pad industrijske proizvodnje - proizvodnji strojeva i uređaja za 10,8 posto, proizvodnji rafiniranih naftnih derivata za 23,8 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, po kojom statistika vodi i brodogradnju, pad za 32,6 posto.
No, neke važne djelatnosti unutar prerađivačke industrije zabilježile su rast proizvodnje u prošloj u odnosu na godinu ranije pa je tako proizvodnja prehrambenih proizvoda porasla za 3,7 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda za 2,3 posto, famaceutskih proizvoda i pripravaka za 4,7 posto, proizvodnja namještaja za 8,8 posto, itd.
Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na danas objavljene statističke podatke procjenjuju da će i u ovoj godini stopa rasta industrijske proizvodnje ostati skromna.
- Industrijska proizvodnja nikako da uhvati zamašnjak i krene prema značajnijim stopama rasta podsjećajući nas na nisku konkurentnost industrije i izvoza. Bitno oslabljena industrijska proizvodnja neće doživjeti svoj procvat niti u ovoj godini već će očekivana stopa rasta ostati skromna. Pri tome ne treba zaboravit niti izazovno vanjsko okruženje gdje osim geopolitičkih rizika na globalnoj razini u godini pred nama očekujemo i nastavak recesije u industrijskom sektoru u nizu europskih država - komentar je analitičara RBA.