26. kolovoz 2020.

Marić: Pad BDP-a bit će veći nego tijekom najveće finanijske krize u povijesti

Zdravko Marić   

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da se očekuje da će u drugom tromjesečju ove godine biti zabilježen veći pad BDP-a od najvećeg zabilježenog tijekom globalne financijske krize. U petak se očekuje objava izvješća Državnog zavoda za statistiku (DZS) o bruto domaćem proizvodu (BDP) u drugom tromjesečju, a odgovarajući na pitanja novinara uoči užeg kabineta Vlade, Marić je rekao da se očekuje da će kvartalni pad biti i veći od onog za vrijeme zadnje financijske krize.

"Kako će izgledati cijela godina, očekujte da će Vlada negdje u prvom ili drugom tjednu rujna izaći s novim projekcijama", najavio je Marić. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize, a šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini. Bit će to prvi pad gospodarstva od polovice 2014., a najveći od 2000. godine, od kada DZS prati te podatke.

Marić: Hrvatska četvrta ili peta po visini sredstava iz programa SURE

Marić je novinarima rekao i da smatra da su svi svjesni koliko je država izdašno poduprla gospodarstvo kroz mjere za očuvanje radnih mjesta, no da se to ne može raditi unedogled. Paralelno s time, otvaraju se novi programi, pa je tako prije dva dana odobren program SURE, kojim će se najvjerojatnije financirati mjera skraćenog radnog vremena za zaposlenike, rekao je Marić.

Podsjetimo, Hrvatska je 6. kolovoza  podnijela zahtjev Komisiji, u skladu s Uredbom SURE, za financiranje mjera uzrokovanih pandemijom, a koje su dovele do naglog i ozbiljnog povećanja stvarnih i planiranih rashoda koji su izravno povezani sa subvencijama za očuvanje radnog mjesta u sektorima na koje utječe Covid-19 i potporom za skraćeno radno vrijeme.

Prva mjera je ona koja osigurava sufinanciranje plaća radnika poslovnim subjektima koji imaju pad prihoda od 20 posto u razdoblju od ožujka do svibnja 2020. ili 50 posto u lipnju 2020., pod uvjetom da radni odnos ne prestaje. Za ožujak 2020. iznos potpore određen je s 3.250 kuna po zaposlenom s punim radnim vremenom, a za mjesece travanj, svibanj i lipanj 2020. mjesečni iznos potpore određen je u iznosu od 4.000 kuna po zaposlenom s punim radnim vremenom.

Drugom mjerom se pruža potpora privremenom skraćenju radnog vremena u razdoblju između lipnja i prosinca 2020. za tvrtke koje zapošljavaju 10 ili više zaposlenika, koji posluju u bilo kojem sektoru, pod uvjetom da radni odnos ne prestaje. Mjera može podržati i do 2.000 kuna mjesečno po zaposlenome.

Europska komisija prije dva dana predložila je Europskom vijeću da se za očuvanje radnih mjesta u 15 zemalja EU-a odobri ukupno 81,4 milijarde eura povoljnih zajmova, od čega bi Hrvatska u sklopu instrumenta SURE trebala dobiti milijardu eura.

Marić napominje da se dobiveni iznos treba gledati u odnosu na postotak u ukupnom BDP-u i broj zaposlenih u pojedinoj zemlji, pa je tako Hrvatska četvrta ili peta po visini odobrenih sredstava. Dodaje i da je Hrvatska prošla još bolje kada je u pitanju europski plan oporavka, gdje je u samom vrhu po pitanju namijenjenih sredstava. "To je stvarno veliki uspjeh svih onih koji su u tome sudjelovali, poglavito predsjednika Vlade", ocijenio je Marić.

Naime, Hrvatska će iz novog instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU), programa oporavka Europe od pandemije koronavirusa, na raspolaganju imati 9,4 milijarde eura, od čega nešto više od 5,9 milijardi otpada na bespovratna sredstva, a 2,35 milijardi su zajmovi. Međutim, Marić ističe da predstoji veliki izazov kako što veći iznos što brže i efikasnije povući.