13. siječanj 2020.

Marko Krištof: Što rast BDP-a zapravo znači za malog poduzetnika? 

piše Marko Krištof
lider@lider.media
piše Marko Krištof [email protected]

Iz Lidera su me zamolili da pokušam dati jednostavan odgovor na pitanje – Što rast BDP-a znači za malog poduzetnika? Školski odgovor bi glasio: rast BDP-a znači da se gospodarstvu stvara više dodane vrijednosti, što vodi do rasta broja poslovnih prilika.

Na generalnoj razini, statistika podupire tu tezu. Naime, prema podacima poslovne demografije broj rođenja poduzeća manji je za vrijeme recesije nego u razdoblju procvata. Tako je 2013. godine rođeno 12.401 poduzeća, dok je 2018. rođeno 15.597, odnosno 25 posto više. Istovremeno, broj smrti poduzeća u recesiji raste, a u razdoblju prosperiteta pada. 

Tako je 2013. godine zatvoreno 13.893 poduzeća, a 2017. godine 11.776 – odnosno 24 posto manje. Naravno, treba napomenuti da na poslovnu demografiju donekle utječu i određene zakonodavne i porezne mjere, no navedene promjene nedvojbeno su rezultat boljeg stanja u gospodarstvu.

Iako prema podacima strukturnih poslovnih statistika mali poduzetnici (s manje od 10 zaposlenih) u sektoru nefinancijskog poslovnog gospodarstva (kolokvijalno 'realni sektor') ostvaruju između 17,5 i 20 posto ukupne dodane vrijednosti, na razini djelatnosti situacija je sasvim različita.

Naime u pojedinim djelatnostima (poput prerađivačke industrije) mali poduzetnici ostvaruju manje od 10 posto ukupne dodane vrijednosti, dok u drugima (poput poslovanja nekretninama ili stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima) ostvaruju više od 50 posto ukupno ostvarene dodatne vrijednosti.

Analiza podataka o dodanoj vrijednosti prema veličini poduzeća istovremeno ukazuje da mala poduzeća u razdoblju procvata u pravilu ostvaruju brži rast dodane vrijednosti od prosjeka. Tako su 2017. ostvarila rast od 7,6 posto, što je 63 posto brže od prosjeka nefinancijskog poslovnog gospodarstva (gdje je dodana vrijednost rasla 4,6 posto u odnosu na 2016.).

Najveću pozitivnu razliku u odnosu na prosjek mala poduzeća ostvarila su u djelatnosti H (prijevoz i skladištenje) i J (informacije i komunikacije), dok su najveću negativnu ostavila u djelatnosti G (trgovina) i I (smještaj te priprema i usluživanje hrane).