Sufinanciranje plaća u iznosu minimalne plaće od 3250 kuna za zaposlene u tvrtkama pogođenima koronavirusom jedna je od ključnih mjera iz Vladinog 'antivirusnog' paketa. O kojem se iznosu radi? Procijenili smo koliko bi to moglo stajati na mjesečnoj razini, i na tromjesečnoj, na koliko je predviđen državni 'poguranac' s minimalcem.
Zadržimo se na privatnom sektoru, koji zapošljava 773 tisuće ljudi (podaci za 2018.) Iz Vladinih krugova čule su se procjene da će hrvatske tvrtke zatražiti minimalac za 400 tisuća zaposlenih. To bi značilo trošak od 1,3 milijarde kuna na mjesec, odnosno gotovo četiri milijarde kuna u tri mjeseca.
No, prema anketama HGK, negativne posljedice koronavirusa već osjeća 80 posto tvrtki. To je porast od 13 postotnih poena u samo 16 dana. Gotovo 60 posto tvrtki je prijavilo kako su do sada zabilježile gubitke do 500.000 kuna (što je više za pet postotnih poena u odnosu na prethodno mjerenje), a ako situacija potraje, 11 posto ih očekuje gubitke veće od milijun kuna.
Sudeći prema ovim procjenama HGK, za minimalac bi moglo biti znatno više prijava – za više od 600 tisuća zaposlenih - pa dolazimo do iznosa od dvije milijarde kuna na mjesec, odnosno do šest milijardi za tri mjeseca.
Pitanje je i u kojoj će mjeri ostatak privatnog sektora biti u stanju isplaćivati dosadašnje plaće. Tu zasad trgovački lanci neće biti u problemu. Naprotiv, najveći trgovci čak ovih dana isplaćuju dodatne nagrade svojim zaposlenicima za povećani angažman, zbog dramatično povećanog prometa uzrokovanog punjenjem kućnih zaliha i stampedom na trgovine. Ipak, dobar dio ostatka biznisa teško će imati novca za isplatu sljedećih plaća u punom iznosu. A riječ je o mjesečnom prosjeku od 6457 kuna neto, odnosno 8766 kuna bruto za prošlu godinu. Za mnoge – nedostižno.