26. veljača 2021.

Mjere za pomoć gospodarstvu - radnici će i dalje dobivati 4000 kuna, pokrivat će se fiksni troškovi

 Andrej Plenković    foto Ratko Mavar

Država će i dalje potporama pratiti gospodarstvo u borbi s posljedicama pandemije covida-19, te se nastavlja potpora od 4.000 kuna za plaće radnika kao i ona za pokriće fiksnih troškova, izvijestio je premijer Andrej Plenković u petak na konferenciji za novinare. 

"Bez obzira na to što će mnogima od 1. ožujka biti omogućen širi opseg njihovih gospodarskih aktivnosti, odlučili smo pratiti dio gospodarstva koji ne može raditi onako kako je to bilo prije korone i to s naknadom od 4.000 kuna i naknadom fiksnih troškova", rekao je Plenković. Najavio je da će sredstva za to biti pronađena "bez ikakvih rebalansa ili nekakvih drugih većih zahvata koji bi trebali podrazumijevati izlazak pred Hrvatski sabor".

Sredstva koja će biti nužna za ožujak, kako je rekao, bit će pronađena na pozicijama ministarstva "kako ih imamo i do sada". Ustvrdio je da je, zahvaljujući mjerama Vlade, tek 2,1 posto manje zaposlenih 2020. nego ih je bilo 2019. godine, uz istovremeni rast prosječne plaće za 2,7 posto.

"Danas smo na točno isplaćenih 9,3 milijarde kuna neto, bez oproštenih doprinosa i drugih davanja koje je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio poslodavcima za plaće radnicima", rekao je Plenković.

Pad BDP-a očekivan, najbliže vladinim projekcijama

Komentirajući pad BDP-a u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu za sedam posto i 8,4 posto u cijeloj 2020. godini, rekao je da je to očekivano i u skladu s globalnim trendovima i onime što je Vlada pretpostavljala.

Podsjetio je da je svjetsko gospodarstvo palo za 4,4 posto, a EU za 6,4 posto, a da je Hrvatska kao i druge zemlje s velikim udjelom turizma u gospodarstvu našla u situaciji da se osjetila kriza koja se odrazila na pad BDP-a.

Pad od 8,4 posto, kako je dodao, bolji je od procjena Europske komisije, ali i dijela analitičara i institucija, te je najbliži procjenama Vlade i Ministarstva financija. Štoviše, rekao je, Hrvatska je uz Španjolsku i Francusku među članicama EU-a koje će imati najveći rast u 20221, godini. Podsjetio je da se za Španjolsku projicira rast od 5,6, Francusku 5,5, a za Hrvatsku 5,3 posto.

Obveznica pokazala dobru poziciju Hrvatske na financijskim tržištima

Osvrćući se na najnovije uzdanje euroobveznice, istaknuo je da je interes bio 3,2 puta veći od ponude, što govori o dobroj hrvatskoj reputaciji na financijskim tržištima.

"Pozicija Hrvatske na tih tržištima je zapravo izrazito dobra", rekao je Plenković.

Što se tiče skorašnje isplate povrata poreza na dohodak građanima, rekao je da će se uskoro osjetiti učinci porezne reforme, odnosno oslobađanje mlađih od 25 godina poreza na dohodak, odnosno oslobađanje 50 posto toga poreza za one između 25 i 30 godina.

"Uskoro će mladi dobiti povrat poreza za iduću godinu. Iznosi će varirati, a projekcije su da će biti zahvaćeno oko 250 tisuća ljudi", rekao je premijer. Smatra da je to demografska mjera i ulaganje u mlade. 

Premijer je govorio i o planu nacionalnog programa oporavka i otpornosti i rekao je da se o tome intenzivno pregovara s Europskom komisijom pri čemu je fokus na šest milijardi eura bespovratnih sredstava iz instrumenta EU iduće generacije, drugi korak je priprema novoga višegodišnjeg financijskog okvira za Hrvatsku, a treći korak su projekti za zajmove.

"Suprotno nekim informacijama koje smo mogli pročitati", rekao je, "kada se gleda na ukupnost do sada zatraženih sredstava i ambicija, daleko smo iznad 30 posto onoga što bi trebalo kao krajnjim korisnicima ići privatnom sektoru", rekao je Plenković.

Što se tiče ranije dozvole rada za kasina i kockarnice (od 15. veljače) , rekao je da te djelatnosti plaćaju državi koncesiju, koje nema ako ne rade, a pri tome država njima plaća troškova zaposlenika i fiksne troškove.

"Kada se sve to skupa analiziralo, vidjeli smo da u epidemiološkom pogledu njihovo funkcioniranje nije problematično, a omogućavanjem rada država će biti financijski na dobitku", rekao je Plenković i dometnuo da dozvola za kockarnice i kasina nije rezultat hazarderskih sklonosti članova Vlade.