11. veljača 2021.

Mondekar: Poduzetnici će imati pune ruke posla ako žele EU novac

Daniel Mondekar    foto Ratko Mavar

Nakon osnivanja Europske alijanse baterija slijedi umrežavanje poduzetnika i država članica Europske unije u području hidrogena, poluvodiča, mikroelektronike, obnovljivih izvora energije i autonomnih vozila. Hrvatskim tvrtkama u tome će pomoći lobistička tvrtka EuroNavigator popručuje Daniel Mondekar, koji tvrtku vodi zajedno s Milly Doolan, lobisticom s velikim iskustvom u SAD-e, Ujedinjenom Kraljevstvu i u Bruxellesu. 

Je li uključivanje tvrtke Rimac Automobili u Europski konzorcij za stvaranje europskog lanca vrijednosti baterija najveći posao koji je vaša tvrtka EuroNavigator izlobirala u Bruxellesu?

- EuroNavigator zadnje dvije godine radi s tvrtkama i poslovnim udruženjima na aktivnostima koji uključuju zagovaranje zakonodavnih okvira, potpore radu u nadnacionalnim poslovnim udruženjima, izradu analitike javnih politika, praćenje rada EU institucija, organiziranje high-level događanja u suradnji s EU institucijama sve do centraliziranih EU natječaja i potpore IPCEI projektima. Na primjeru Rimac Automobila treba reći da je ta tvrtka dobro iskoristila sve mogućnosti za angažman koje Bruxelles pruža. Od praćenja strateških okvira, saslušanja u Europskom parlamentu, sudjelovanja na različitim događanjima na visokoj razini sve do aktivnog sudjelovanja u radu Europske alijanse za baterije. Dvije godine takvog angažmana pripremile su teren za IPCEI projekt.

Kako je tekao taj proces, što ste morali učiniti da jedna hrvatska tvrtka postane partner u projektu u kojem sudjeluju tvrtke iz dvanaest članica EU? Jesu li u realizaciji ovoga posla sudjelovale i vaše briselske veze i koje?

- Kao što sam već spomenuo put do strateških projekata, centralizirane javne nabave ili projekata iz nekih od fondova EU ide polagano i kroz nekoliko faza. Za bilo kakav uspjeh u Bruxellesu, prisutnost se podrazumijeva. Ona uključuje aktivnu komunikaciju s EU institucijama, članstvo u poslovnim udruženjima i sudjelovanje u radnim skupinama Europske komisije ili MEP-Industry forumima pri Europskom parlamentu. To često iziskuje vrijeme i kapital, ali se u konačnici isplati takvo ulaganje. Tvrtke koje imaju ili razvijaju dobar proizvod i djelatnošću odgovaraju identificiranim strateškim granama EU imaju potencijal postati IPCEI projekt. U ovakvim projektima tvrtke mogu značajno unaprijediti poslovanje i zbog toga imaju veliki interes za ulazak u pan-europske konzorcije, ali osim dobrog proizvoda za to je potrebna i podrška države te odabrane strateške grane da bi se konzorcij uopće osnovao. Primjerice, Vlada RH potpisala je u prosincu 2020. Deklaraciju o procesorima i poluvodičima čime je tu granu proizvodnje prigrlila kao stratešku i otvorila put hrvatskim proizvođačima iz te industrijske grane prema projektima od općeg europskog značaja.  

Koraci kod IPCEI-a zapravo su vrlo jasni, prvenstveno država mora smatrati djelatnost strateškom granom, zatim tvrtke moraju imati dovoljnu vidljivost u Bruxellesu i na kraju mora doći do sinergije između država članica, privatnog sektora te EU institucija da bi IPCEI bio uspješan.

Što je IPCEI?

- Important Project of Common European Interest (IPCEI) ili u hrvatskom prijevodu važan projekt od zajedničkog europskog interesa, jest status određene gospodarske djelatnosti koju je Europska komisija prepoznala kao djelatnost od izričitog strateškog značaja za cijelu EU i omogućila njeno ciljano financiranje kroz specifičan projekt. IPCEI, odlukom Komisije, zbog svoje unificirane strateške važnosti ne narušava utakmicu tržišne konkurencije u EU te je posebno zakonski reguliran što omogućava njegovo ciljano financiranje. Da bi određena tvrtka postala dio IPCEI konzorcija, nužno je da ju država članica predloži, odnosno kandidira za člana, te podrži tvrtku ili konzorcij u njenim strateškim ciljevima. Naravno, i tvrtka sama može kroz procese zagovaranja 'otvoriti' sebi vrata prema IPCEI konzorciju kroz različite usko specijalizirane alijanse iza kojih stoji, primjerice, Europska komisija, a koje na jedom mjestu i oko jedne teme okupljaju EU institucije, privatne poduzetnike i države članice. Nakon što države članice predlože kandidate za članove, Europska komisija, nakon provedenih razgovora, odlučuje tko su izabrani članovi konzorcija te isto tako odlučuje o financijskoj omotnici koju će osigurati za određeni IPCEI. Prije predlaganja članova od strane država članica, prethodi intenzivan angažman i čitav niz aktivnosti u Bruxellesu kako bi se tvrtke predstavile i pravodobno nametnule prije sastavljanja konzorcija, a u cilju da države članice prepoznaju u njima strateškog partnera i u konačnici podrže njihovu kandidaturu za IPCEI.

Koliko će od 2,9 milijardi eura, kolika je vrijednost projekta baterija, dobiti svaka tvrtka sudionica?

- Pregovori oko iznosa još traju. Hrvatskim tvrtkama bi u fokusu trebali biti najavljeni IPCEI projekti poput onoga o poluvodičima, a čija će financijska omotnica, prema najavama, biti čak višestruko veća od ove za baterije.

Radite li samo s tvrtkom ili i s državom na velikim projektima u Bruxellesu?

- Ono što je zanimljivo jest činjenica da je zagovaranje sastavni dio zakonodavnog procesa kako sa strane država članica tako i sa strane poduzetnika. Njemačka i Francuska su primjeri država članica koje aktivno surađuju s poslovnim udruženjima i lobistima kako bi što jasnije iskomunicirale svoje strategije prema Bruxellesu. U konkretnom slučaju oko Rimac Automobila, Vlada RH odnosno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, uz predstavnike tvrtke, bilo je ključni dionik čitavog procesa.

Za koje ste još tvrtke lobirali u Bruxellesu?

- Tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU radili smo s nekoliko multinacionalnih kompanija i poslovnih udruženja na praćenju i zagovaranju politika koje su bile u fokusu hrvatskog predsjedanja i Europske komisije. Posebno mogu istaknuti suradnju s Microsoftom i Uberom te vodećim poslovima udruženjima poput CEFIC-a za kemijsku industriju i IOGP-a za energetiku. Danas radimo s poduzetnicima koji pokazuju interes za digitalnu i zelenu transformaciju.

Cijeli intevju možete pročitati u novom tisaknom i digitalnom izdanju LIdera.